Može li papa sam odlučiti, primjerice, smiju li žene postati svećenice? Ne, kaže kardinal Walter Kasper. On vjeruje da je papa Franjo želio učiniti više promjena nego što je na kraju uspio. No, Benedikt XVI. i kardinal Robert Sarah navodno su uspješno intervenirali.
Najveće zapovijedi nisu slavljenje latinske mise ili tradicionalističke supkulture, već ljubav prema Bogu i bližnjemu, na što ukazuje evanđelist Matej. Na tom području Crkva danas gubi vjerodostojnost, što kritičari pape Franje često zanemaruju ili prešućuju.
Kardinali Brandmüller, Burke, Sandoval Íñiguez, Sarah i Zen Ze-kiun postavili su Papi pet pitanja tražeći pojašnjenje nekih pitanja u vezi s tumačenjem Božje objave, o blagoslovu parova istog spola, o sinodalnosti kao konstitutivnoj dimenziji Crkve, o svećeničkom ređenju žena i o pokajanju kao neophodnom uvjetu za sakramentalno odrješenje, izvještava 2. listopada Vatican News.
Godine 2016. nekoliko se kardinala obratilo Franji sa sumnjom, tzv. dubia, jer su navodno uvidjeli da je nauk Crkve “u opasnosti”. Ususret svjetskoj Sinodi, konzervativni umirovljeni kardinali ponovno su se obratili Papi sa zabrinutim pitanjima. Ovaj put mnogima više nisu zanimljivi.
Marko Medved: Promjena se u teologiji ne smijemo bojati, a supostojanje različitih teoloških naglasaka uvijek ukazuje na životnost neke zajednice i garancija su za razvoj Crkve i teologije u budućnosti.
Danas je Papa Franjo prihvatio odreknuće od službe prefekta Dikasterija za bogoslužje i disciplinu sakramenata kardinala Roberta Saraha. U vatikansku baziliku dolazi novi kardinal Mauro Gambetti, O.F.M. Conv.
Kongregacija za bogoštovlje objavila je bilješku u kojoj se preciziraju postupci koje svećenici imaju slijediti tijekom slavlja Pepelnice kojom započinje korizma: obavezna zaštitna maska a formula se izgovara samo jednom za sve.
Andrea Tornielli: Svećenički celibat nije i nikada nije bio dogma. To je crkvena disciplina latinske Crkve koja predstavlja dragocjeni dar, kojeg su tako definirali svi posljednji pape. Katolička crkva istočnog obreda predviđa mogućnost ređenja oženjenih muškaraca za svećenike, a uvedene su iznimke i za Latinsku crkvu, a uveo ih je upravo Benedikt XVI.