Na nebu se ne kuca dugo: Bob Dylan slavi 80. rođendan

Legenda pop glazbe – od folka i rocka do countryja, gospela i bluesa. Bob Dylan objavio je stotine pjesama i desetak albuma. Nakon iskustva vjerskog buđenja, neke od njegovih pjesama su i nadahnute kršćanstvom.

Anna Mertens

Miran, s pomalo pospanim izgledom i raščupane kovrčave kose: Bob Dylan ikona je glazbene industrije. Pjevačica Joan Baez u jednom od intervjua za njega je rekla da je genije. Dylan je u posljednjih 50 godina napisao i objavio više od 500 pjesama i 40 albuma – uključujući nebrojene svjetske hitove. U ljeto 2020. godine zreli glazbenik objavio je svoj najnoviji album s kojim je 79-godišnjak ponovno upao na glazbene ljestvice.

Sin židovskog poslovnog čovjeka njemačko-ukrajinskih korijena, Dylan je rođen 24. svibnja 1941. godine pod imenom Robert Allen Zimmerman u gradiću Duluth u američkoj saveznoj državi Minnesota. Već mu je od malena bilo jasno da mora nešto učiniti i izvan Minnesote, rekao je Dylan američkoj televiziji CBS. Vrijeme studija umjetnosti na Sveučilištu Minnesota u St. Paulu proveo je više u kafićima i prvim nastupima nego u predavaonicama.

Odredište je bilo New York. Mjesto okupljanja nove glazbene scene početkom 1960-ih bilo je Greenwich Village. Za Dylana je New York bio svjetska prijestolnica, čak iako to njegovi roditelji nisu prihvaćali. Uvijek je vjerovao u predodređenost, govorio je Dylan.

Nikada se nije osjećao vođom prosvjeda

Svoje prve pjesme snimio je u Big Apple, u početku kao svirač usne harmonike na albumu Harryja Belafontea. Proboj su postigli njegovi albumi The Freewheelin’ Bob Dylan i The Times They Are a-Changin. Uz njegove pjesme o ratu ili rasnoj mržnji, poput Blowin’ In The Wind, Dylanova je glazba postala zvučna podloga pokreta za građanska prava šezdesetih.

Njegove rane pjesme bile su gotovo “magično napisane”, rekao je Dylan. Ali nikada se nije osjećao idolom ili vođom prosvjeda. Odnosi s medijima bili su vrlo podijeljeni. “Mediji nisu sudac, Bog je sudac”.

Na svoju prvu veliku američku turneju otišao je 1963. godine s Joan Baez, koja je u to vrijeme već punila dvorane. Turneja je dala veliki poticaj njegovoj proslavi. 28. kolovoza 1963. nastupio je s Baez i drugim folk pjevačima na završnom skupu Marša za građanska prava, na kojem je Martin Luther King održao svoj poznati govor I Have a Dream.

Sljedećih godina Dylan je napravio prelazak iz folk pjevača u rock glazbenika – praćen protestom svojih folk slušatelja. Između ostalog, u to je vrijeme (1965.) stvorio svoj klasik Like a rolling stone, kojeg je poznati američki glazbeni časopis Rolling Stone proglasio najpoznatijim hitom svih vremena. Godine 1965. oženio se svojom prvom suprugom, manekenkom Sarom Lowndes.

No, izloženost, medijska halabuka i javni život zvijezde izmorili su mladog glazbenika. Nakon motociklističke nesreće, neko se vrijeme potpuno povukao iz javnosti, posvetivši se supruzi i djeci. U to se vrijeme sve više okreće country glazbi.

Nastupi pred Papom

U 70-ima i 80-ima karijera mu počinje posustajati. Brak se raspao, a njegovi albumi bili su manje popularni nego ranije. Dylan se oženio po drugi put i ponovno postao otac, no o tome je šutio, tako da je to postalo javno tek nakon drugog razvoda.

Dylan se 1979. preobratio na kršćanstvo, očito nakon vjerskog buđenja tijekom svoje svjetske turneje. Pridružio se kršćanskom preporodnom pokretu (Christian revival) te je objavio nekoliko albuma nadahnutih kršćanstvom. Nekoliko godina kasnije Dylan se pojavio na Euharistijskom kongresu u Bologni gdje je svirao i pjevao Knockin’ on Heaven’s Door za tadašnjeg Papu Ivana Pavla II. i kardinala Josepha Ratzingera, koji je kasnije postao Papa Benedikt XVI.

Na festivalu Woodstock II 1994. godine Dylan se konačno naveliko proslavio, posebno među mlađom generacijom. Uslijedili su nebrojeni drugi naslovi, albumi i nagrade, uključujući Oscara za najbolju filmsku pjesmu. Godine 2005. Martin Scorsese snimio je film o Dylanovu životu. 2016. je postao prvi glazbenik koji je ikad dobio Nobelovu nagradu za književnost “za svoje poetske kreacije u velikoj američkoj pjesničkoj tradiciji”. Godine 1986. ovaj iznimni talen je na tiskovnoj konferenciji izjavio: “Ja sam samo Bob Dylan kad moram biti Bob Dylan, uglavnom sam samo ja” (kna; fratellanza.net).

Hvala što ste pročitali ovaj tekst. Ako želite pratiti slične sadržaje, pozivamo vas da zapratite naš WhatsApp kanal fratellanza.net klikom OVDJE ili našu Fb stranicu klikom OVDJE.