U subotu 20. srpnja 2024. završeno je ovogodišnje izdanje Mediteranskih teoloških susreta na temu „Kršćanstvo i islam: u službi bratstva u podijeljenom svijetu“. Osvrt prof. Marka Medveda.
Misom u župnoj crkvi sv. Jurja u Lovranu 14. srpnja započeli su ovogodišnji Mediteranski teološki susreti u organizaciji Riječke nadbiskupije. Tema je ovogodišnjeg programa, od 14. do 20. srpnja, “Kršćanstvo i islam: u službi bratstva u podijeljenom svijetu“, a Riječka nadbiskupija po treći put organizira ovaj susret s međunarodnim predavačima za studente teologije.
Radni dokument za drugo zasjedanje XVI. Redovne opće skupštine Biskupske sinode, koje će biti održano od 2. do 27. listopada 2024. u Vatikanu, predstavljen je u utorak 9. srpnja. Donosimo pregled sadržaja dokumenta koji je objavio Vatican News.
Članovi i stipendisti Pastoralnog foruma i PosT-Netzwerka posjetili su sjedište Hrvatske biskupske konferencije i Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu gdje su održali skup o Crkvi u društvima Istočne i Srednje Europe.
Zašto je uopće potrebno isticati žalostan slučaj Viganòa? Zbog velike nanesene štete katoličkoj vjeri, te zbog nereagiranja nekih biskupa i vjernika na Viganòvo ponašanje.
Nakon smrti patrijarha Neofita, Bugarska pravoslavna Crkva izabrala je novog poglavara: dosadašnjeg vidinskog mitropolita Danila. Na njegovu ustoličenju sudjeluje i kardinal Kurt Koch.
Mario Trifunović (katholisch de): Učiteljstvo s Mediterana? Da, takvo što ima u pontifikatu pape Franje. Od izbora 2013. proputovao je 17 zemalja „Mare Nostrum-a“. Osim gostoljubivosti, prihvata, Papa je tijekom svog pontifikata isticao življenu pluralnost i dijalog.
Jedan je Bog stvorio svijet, Stari zavjet dio je kršćanske Biblije, a četiri evanđelja jednako su sveta: ono što danas zvuči kao temeljno znanje nipošto nije odlučeno u drugom stoljeću. Činjenica da su ti kršćanski temeljni sadržaji prevladali nije samo zasluga Ireneja iz Lyona (oko 140.-200.).
Danas bi se cijele televizijske serije mogle puniti crkvenopolitičkim zaoštravanjima u Ćirilovo doba (oko 380.-444.).
Europa ima pluralne korijene koji nisu samo kršćanski, podsjeća nas povjesničar Jean-Dominique Durand. Nasuprot tendencijama koje manipuliraju kršćanstvom predstavljajući ga kao jedini temelj Europe, autor tvrdi da je Europa prostor religijskog pluralizma, nešto poput kulturnog vrtloga koji se obogaćuje različitošću