Foto: Vatican Media
U biskupijskom sjemeništu drevnog pomorskog grada dalmatinske obale, izlaganja pet predavača i dijalog sa studentima i mladim katoličkim, pravoslavnim i protestantskim teolozima, razvili su Papine prijedloge na konferenciji o teologiji na Mediteranu, održanoj u Napulju u lipnju 2019. godine. Sutra zatvaranje druge Ljetne škole teologije koju promovira biskup Uzinić.
Alessandro Di Bussolo
Teologija prihvaćanja i dijaloga te sloboda teologa “da eksperimentiraju na novim putovima”, da ostave “prostor za novost Duha Uskrsloga” – kao što je naznačio Papa Franjo u svom govoru na napuljskoj konferenciji 21. lipnja 2019. godine – u središtu su cijelog rada druge Ljetne škole teologije u Dubrovniku koja se zatvara sutra.
Papanikolaou: dijalog nas približava istini
U svojim jutarnjim izlaganjima nakon kojih su imali raspravu s 44-ero studenta i mladih katoličkih, pravoslavnih i protestantskih teologa iz Hrvatske, BiH, Srbije, Slovenije i Crne Gore, pet profesora koje su organizatori pozvali, istaknuli su – poput Aristotela Papanikolaoua, pravoslavnog grčko-američkog teologa – da nam dijalog s onima koji imaju različite svjetonazore “pomaže da se približimo istini, a ne da od nje odstupimo”. “Slušanje i dijalog s drugima” objasnio je teolog, – suosnivač i viši suradnik u Centru za pravoslavne kršćanske studije u Fordhamu i Centru za proučavanje prava i religije na Sveučilištu Emory u Atlanti, također u SAD-u – “obogaćuju nas i mogu nam pomoći da bolje ugradimo čvrste točke naše tradicije”.
Šarčević: Biti solidarni s rizikom je proročanski
Ranije, prvog dana susreta, nakon uvodnog govora nadbiskupa Mate Uzinića, apostolskog upravitelja u Dubrovniku i koadjutora u Rijeci, franjevački teolog iz Sarajeva fra Ivan Šarčević podsjetio je da je – posebno tamo gdje su nacionalizam i populizam jači – “jako rizično biti suosjećajan i solidaran s pripadnicima druge nacije ili s onima koji su na neki način isključeni i siromašni“. No solidarnost i prihvaćanje, pa i ako su rizični, temeljni su, a prorok mora biti “solidaran s rizikom dajući, na koncu, i svoj život. Naravno, to je težak zadatak, ali to je ideal vjere.
Tomáš Halík: Crkve se trebaju odreći svog egoizma
Treći predavač na Školi, češki katolički teolog i filozof mons.Tomáš Halík, profesor na Karlovu sveučilištu u Pragu, jučer je u svom izlaganju ukazao na potrebu izgradnje “novog ekumenizma, koji uključuje ljude koji su izvan vidljivih granica Crkava i religija”, kao korak prema onom “sveopćem bratstvu”, koje je velika tema pontifikata Pape Franje”. To će biti moguće samo ako se kršćanske crkve “odupru iskušenjima egocentrizma i kolektivnog narcizma, klerikalizma, izolacionizma i provincijalizma”.
Isus traži od nas da volimo svoje neprijatelje i one koji nisu poput nas
Samo na taj način, za teologa koji je bio savjetnik češkog predsjednika Havela, “kršćanstvo će moći prihvatiti i iskoristiti svoju raznolikost i razlike kao blago i pomoći ljudskoj obitelji da ne ide prema uništavanju civilizacije već prema formiranje ‘civitas oecumenica’, kulture komunikacije, dijeljenja i poštivanja različitosti“. Ljubav koju Isus od nas također traži prema našim neprijateljima i “drugačijima” od nas, bila je u središtu izvješća sestre Terese Forcades, katalonske liječnice, teologinje i redovnice benediktinke te Miroslava Volfa, hrvatsko-američkog evanđeoskog teologa sa Sveučilišta Yale, New Haven, koji je sa školom bio povezan preko aplikacije Zoom (vatican news; fratellanza.net).
Još fotografija se može pogledati na news portalu Svete Stolice