Foto: Ilustracija, KNA
Mag. Theol. Tanja Grabovac
Već više od 25 godina Katolički teološki fakultet u Grazu potiče istraživanja usmjerena na rodna pitanja, rodne realnosti, te egzistencije žena unutar Crkve, teologije i društva. Institut za pastoralnu teologiju i pastoralnu psihologiju, kao dio fakulteta, također je posvećen rodnim istraživanjima. U travnju 2021. godine Prof. Dr. Rainer Bucher, Prof. Dr. Maria Elisabeth Aigner, MA Valeryia Saulevich, i ja, objavili smo zbornik pod naslovom «Gender osjetljiva pastoralna teologija. Različite rodne stvarnosti na ispitu» [«Gendersensible Pastoraltheologie. Diverse Geschlechterrealitäten auf dem Prüfstand»]. Zbornik je objavljen u ime navedenog Instituta te je okupio napisane master radove, disertacije i habilitacije u zadnjih nekoliko godina koje su napisane na Institutu.
Prvi dio zbornika tematizira posebne situacije kako žena, tako i muškaraca, te LGBTIQ osoba. Kroz većinu emipirijskih studija ovaj dio bavi se specifičnom teologijom patnje žena koje su majke mrtvorođene djece, zatim egzistencija žena migrantkinja u Austriji, istražuje novi crkveni govor o seksualnosti, te postavlja pitanje povezanosti religijskog i LGBTIQ identiteta.
Drugi dio zbornika ispituje uloge i strukture unutar Crkve. Odnosno, istražuje mogućnosti i uloge žena u vodećim pozicijama Crkve, rodnim razlikama unutar biskupija, o ritualima žena u vjerskim i pastoralnim zajednicama Crkve, te istražuje poziciju Dunavskih svećenica.
Treći dio zbornika osvjetljava aktualna, kao i povijesna prevladavanja patrijarhalnih obrazaca. Osvjetljava ulogu tijela i značenje roda unutar bibliodrame, bavi se pitanjima interseksualnosti i transeksualnosti, piše o rodno ravnopravnom pastoralu.
Što zapravo znači rodno osjetljiva pastoralna teologija? Kao i Rainer Bucher, tako i Maria Elisabeth Aigner naglašava kako ”ni Crkva, niti teologija ne mogu izbjeći pitanje roda”. Pastoralna teologija koja je u svojim istraživanjima posebice usmjerena svakodnevnoj egzistenciji suvremenog čovjeka, različitih grupa i manjina, na direktan se način suočava sa ljudskom patnjom koja je često upravo posljedica stukturalne, heteroseksualne i patrijarhalne moći. Dio patrijarhalne moći je i sama Crkva (Maria Elisabeth Aigner).
Rodno osjetljiva pastoralna teologija ispituje upravo sisteme patrijarhalne moći, te na koji način je svakodnevica žena, muškaraca, manjina, migranata, LGBTIQ osoba, pod pritiskom te patrijarhalne moći.
U svojim istraživanjima znastvenici/ce, pastoralni teolozi i pastoralne teologinje suočavaju se s egzistencijama i patnjom ljudi koji su diskriminirani, odbačeni, sami u boli. S druge strane, iz te patnje rađaju se nove teologije, novi načini življenja evanđelja, življenja vjere, nove strategije u prevladanju bolnih životnih situacija. Rodno osjetljiva pastoralna teologija želi upravo osvjetliti te točke, ispisati stranice novih teologija.
Ne uočiti, zatvoriti oči i ne istraživati gender unutar teologije, rodna pitanja, pitanja patrijarhata, bio bi promašaj suvremene teologije. Bio bi to promašaj same pastoralne teologije čija odgovornosti leži u prepoznavanju svakodnevene patnje suvremenog čovjeka.
Rodno osjetljiva pastoralna teologija upravo treba biti to što u imenu stoji ”osjetljiva”, drugim riječima ”senzibilizirana”. Ona je osjetljiva na patnju i bol. Rodno osjetljiva pastoralna teologija osjetljiva je na patnju i bol koju uzrokuji patrijarhalni sistemi moći. Njezina je zadaća prvenstveno uočiti mjesta i uzroke patnje, istražiti ih, zatim senzibilizirati se, biti osjetljiva prema toj patnji.
Kako naglašava Rainer Bucher, jedan od urednika: ”(Članci u zborniku) u svom pregledu skiciraju kritičku kao i realnu sliku Crkve u upitnom području koje će odrediti njezinu budućnost”. Gender pitanje, pitanje roda jedno od tih ključnih pitanja Crkve sadašnjeg vremena koje će odrediti i pozicionirati Crkvu u njenom poslanju i ulozi u budućnosti (fratellanza.net).