Foto: Vatican Media
U Hrvatskoj je oko 2000 beskućnika, pola od toga ih je u Zagrebu, a u riziku od beskućništva je oko 10.000 osoba koje su u velikom siromaštvu, upozorile su udruge na zagrebačkom Glavnom kolodvoru u povodu Svjetskog dana beskućnika.
Upozoravajući na veliki problem beskućnika i predstavljajući rješenja, udruge su na svom štandu na Glavnom kolodvoru obilježili Svjetski dan beskućnika i Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti.
Predstavili su i EU projekt “Rješenje za 5” sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda, kojim se već više od godinu dana pruža organizirani poludnevni boravak za zagrebačke beskućnike.
Partneri u tom projektu – Udruga Pet Plus, Dom Nade, Stijena Resoc te Hrvatska mreža za beskućnike, Udruga Fajter i Humanitarna udruga Savao – predstavili su građanima svoje aktivnosti pomoći beskućnicima, dijelili su i letke, među ostalim i vodič za beskućnike i one koji im žele pomoći.
Od toga da nemaju “krov nad glavom” i nemaju što jesti, beskućnici se nemaju ni gdje oprati, nemaju gdje oprati svoje rublje, a kroz birokratsku zavrzlamu ne znaju kako uopće ostvariti svoja prava, rekla je novinarima predsjednica Udruge Pet Plus Mira Davidović.
Kaže da su beskućnicima spas pučke kuhinje, gdje svi mogu dobiti obrok.
Upozorila je na to da beskućnici koji su smješteni u prihvatilištu u Velikoj Kosnici gube pravo na zajamčenu minimalnu naknadu od 800 kuna, pa onda radije umjesto smještaja u prihvatilištu biraju život na ulici.
Ima 14 prihvatilišta u zemlji, ali većina beskućnika živi na ulici
Davidović je rekla da je službena procjena da je u Hrvatskoj između 400 i 500 beskućnika koji su zatražili smještaj i nalaze se po prihvatilištima u Hrvatskoj, kojih je 14. Međutim, procjena udruga je da je u Hrvatskoj oko 2000 beskućnika koji žive na ulici.
Također je rekla da se govori o brojci o 10.000 “skrivenih beskućnika” – ljudi koji su u riziku od beskućništva, a riječ je o onima koji su u velikom siromaštvu, nemaju adekvatan smještaj, nemaju struje ni vode, ne mogu platiti režije. Među njima su i osobe koje izlaze iz zatvora i domova, bivši ovisnici, žrtve obiteljskog nasilja, psihički bolesnici…
Davidović je rekla da su u okviru EU projekta “Rješenje za 5”, koji završava početkom iduće godine, u Harambašićevoj ulici 20 u Zagrebu osnovali dnevni boravak u koji beskućnici mogu svaki dan doći, ugrijati se, otuširati, pojesti obrok. Tamo im se i pere rublje, mogu se poslužiti računalom, a stručni tim ih informira o njihovim mogućnostima i pravima, a na raspolaganju su im i savjeti stručnjaka.
Organizirane su već brojne radionice vezane za pisanje životopisa, molbi za posao, tečaja informatike, osnova financija… Kroz projekt je prošlo oko 70 osoba, nekoliko njih se zaposlilo, a neki su, kaže, i otišli iz Hrvatske.
Predsjednik Udruge Fajter Mile Mrvalj upozorio je na problem velikog broja neevidentiranih beskućnika koji su bez ikakvih prava.
Kaže da je ovo što rade udruge tek “kap u moru” i smatra da je vlada ta koja treba taj problem rješavati – odnosno ministarstvo i centri za socijalnu skrb. Mrvalj podsjeća na to da je i sam tri i pol godine bio beskućnik, pa zna da se iz tog problema ne mogu sami izvući. Kaže da je imao sreću jer su mu neki dobri ljudi pomogli, pa je zato osnovao udrugu kako bi i on bio podrška drugima.
Izvršni predsjednik Hrvatske mreže za beskućnike Zvonko Mlinar rekao je da dijele hranu i higijenske potrepštine beskućnicima, a mogu doći i kod njih u Branimirovu ulicu 53. Međutim, kapaciteti su im ograničeni, kod njih dnevno može doći do 15-ak ljudi. Također, imaju stambenu zajednicu za smještaj mladih. Nedavno je, napominje, jedan od njih završio Policijsku akademiju, a jedan mladić će uskoro diplomirati na Glazbenoj akademiji (hina; fratellanza.net).