Foto: © Kardinal Matteo Zuppi i fra Giampaolo Cavalli (ilustracija) Fratellanza.net
U razgovoru za Telepace bolonjski nadbiskup osvrće se na Franjino 35. apostolsko putovanje na Cipar i u Grčku, koje je završilo u ponedjeljak. Nedostatak političkih rješenja za osobe migrante – upozorava on – potiče polarizaciju koja Papinu poruku čini ekstremnom čak i među kršćanima.
Eugenio Bonanata | Vatican News
Nadbiskup Bologne, kardinal Matteo Zuppi, analizira neke aspekte putovanja Pape Franje na Cipar i Grčku. Nakon što se osvrnuo na glavne smjernice glede dijaloga i prihvaćanja, kardinal kaže da mu je prije svega veliki dojam ostavio Papin poziv na strpljenje upućen Crkvi, ocrtavajući na neki način metodu djelovanja. “Ne smijemo vjerovati da je dovoljno izdavati ili nametati naredbe”, kaže. “Ono što je potrebno je prije svega slušanje”, kao što nam je pokazano na Lezbosu a što zasigurno predstavlja najdirljiviji trenutak Franjina puta.
Ključna je to tema Papinog učiteljstva, koji “nema opsesiju migrantima”. Ako ništa – precizira – “ima opsesiju svojim bližnjim, kao što bismo svi trebali imati, a posebno mi kršćani, koji smo pozvani ići ususret onima kojima je pomoć potrebna”.
Iako ova naznaka proizlazi iz Evanđelja – i unatoč tome što je “ne-pomaganje također zločin”, dodaje kardinal Zuppi – u kršćanskim zajednicama ne razmišljaju svi upravo na ovaj način kada je u pitanju prihvaćanje migranata na vlastiti teritorij.
Prema riječima bolonjskog nadbiskupa, razlozi ovakvog stava, koji je prisutan i kod nas, povezani su s nedostatkom adekvatnih rješenja. Ovo je pitanje koje u igru poziva politiku, iako smo svi svjesni složenosti suočavanja s fenomenom. “Pričamo o tome desetljećima, ali samo umirivanje predstavlja ne-rješenje ili bolje rečeno lažno rješenje”. Činjenica je da migracijski pritisak sve više raste. A žurno i ne međusobno podijeljeno upravljanje također hrani nezadovoljstvo i strah.
“U ovoj polarizaciji – potvrđuje Zuppi – Franjina se poruka predstavlja kao ekstremizacija”. Neki “ljudi kažu: ‘Papa želi sve pustiti unutra’, ali Papa ima drugačiji govor. On samo kaže da moramo biti čovječni prema ljudima u teškoćama, da moramo osigurati da ljudi ne ostanu unutar logora i da ako ima netko posred mora, da ga moramo spasiti”. Istina je da je Papa uporno ponavljao te koncepte. “Međutim – ponavlja kardinal – to nije ono što govori Papa. Za kršćane to govori Evanđelje” (Vatican News).