Papin pogled na regiju Amazonije: konkretni putevi za čovječnu ekologiju koja uzima u obzir siromašne, vrednovanje kultura i misionarsku Crkvu s amazonskim licem
Andrea Tornielli – Vatican News
“San je povlašteno mjesto za traženje istine. Pa i Bog je mnogo puta odabrao govoriti u snu”. Ove riječi koje je Franjo izgovorio u prosincu 2018. u homiliji na misi u Santa Marti, a koje se odnose na svetog Josipa, šutljivog i konkretnog čovjeka, pomažu nam shvatiti Papin pogled na Amazoniju kroz njegovu post-sinodalnu pobudnicu. To je tekst, napisan kao ljubavno pismo, u kojem obiluju citati pjesnika koji pomažu čitatelju stupiti u kontakt sa zadivljujućom ljepotom toga kraja, ali i sa svakodnevnim dramama. Zašto je Rimski biskup jednoj Sinodi, ograničenoj na određenu regiju, želio dati univerzalnu vrijednost? Zašto se Amazonija i njena sudbina tiču i nas?
Čitajući stranice pobudnice, nazire se odgovor. Prije svega zato što je sve povezano: ravnoteža našeg planeta u biti ovisi i o zdravstvenom stanju Amazonije. A budući da brigu o ljudima i brigu o ekosustavima ne možemo razdvojiti, ni uništavanje ljudskog i kulturnog bogatstva starosjedilačkih naroda, niti razaranja i politike krčenja koji uništavaju šume ne bi nas smjeli ostaviti ravnodušnima. Ali postoji još jedan čimbenik koji Amazoniju čini univerzalnom. Na neki način dinamike koje se tamo očituju predviđaju izazove koji su nam već blizu: učinci globalizirane ekonomije i sve manje održivog financijskog sustava na život ljudi i okoliša, suživot duboko različitih naroda i kultura, migracije, potreba zaštite stvorenog koje je pod rizikom da ostane nepovratno oštećeno, ranjeno.
“Querida Amazonia”, protagonistica Franjinog ljubavnog pisma, predstavlja prije svega izazov za Crkvu, pozvanu da pronađe nove načine evangelizacije, naviještajući srce kršćanske poruke, onu kerygmu koja predstavlja prisutnog Boga milosrđa koji je toliko volio svijet da je žrtvovao svoga Sina na križu. Čovjek, u Amazoniji, nije bolest protiv koje se treba boriti kako bi se zaštitio okoliš. Narodi koji potječu iz Amazonije moraju opstati, zajedno sa njihovim kulturama i tradicijama. Ali oni, također, imaju pravo na evanđeosko svjedočanstvo. Oni ne bi smjeli biti isključeni iz misija, iz pastoralne skrbi Crkve dobro predstavljene suncem obasjanim licima mnogih starih misionara, sposobnih ploviti kanuima danima i noćima kako bi susreli male skupine ljudi i kako bi im pružili utjehu Božje nježnosti, zajedno s obnavljajućom utjehom njegovih sakramenata.
Papa Franjo svojom pobudnicom svjedoči o pogledu koji nadilazi dijalektičke dijatribe koje su Sinodu na koncu predstavljale gotovo kao referendum o mogućnosti svećeničkog ređenja oženjenih muškaraca. Ova rasprava postoji odavno, a može se i dalje nastaviti u budućnosti, budući da “sama priroda svećeništva nužno ne zahtjeva” “savršenu i trajnu apstinenciju”, kako je potvrdio Drugi vatikanski ekumenski koncil (OP, 16). Pitanje na koje je Petrov nasljednik, nakon molitve i meditacije, odlučio odgovoriti, ne nudeći promjene ili daljnje mogućnosti odstupanja od onih koje su već predviđene trenutnom crkvenom disciplinom, nego tražeći da se započne od onog bitnog: od proživljene i utjelovljene vjere, od obnovljenog misionarskog zanosa koji je plod milosti, odnosno plod ostavljanja prostora za Božje djelovanje, a ne od marketinških strategija ili komunikacijskih tehnika vjerskih influencera.
“Querida Amazonia” poziva na “specifičan i hrabar” odgovor u preispitivanju organizacije i crkvenih službi. Poziva cijelu Katoličku crkvu na odgovornost tako da osjeti rane tih naroda i teškoće tih zajednica kojima nije omogućeno slavlje nedjeljne Euharistije, te da velikodušno odgovori slanjem novih misionara, vrednujući sve karizme i računajući još više na nove službe i nezaređene službenike, koje se na stabilan i prepoznat način trebaju povjeriti vjernicima laicima, odnosno ženama. Navodeći upravo nezamjenjiv doprinos potonjih, Franjo podsjeća kako se vjera u Amazoniji prenosila i održavala živom zahvaljujući prisutnosti “snažnih i velikodušnih” žena, “bez da je ijedan svećenik prošao kroz te krajeve”.
Fratellanza umana (13.02.2020.)
Autorski sadržaji i prijevodi na Fratellanza umana vlasništvo su stranice i autora. Isti se mogu slobodno prenositi na druge medije samo ako su autori potpisani i pored njihova imena vidljivo stoji Fratellanza umana s linkom na originalni tekst.