Prema riječima bečkog kardinala Christopha Schönborna, promjena službenog crkvenog učenja o homoseksualnosti isključivo je stvar Pape. Odgovarajući u ponedjeljak 23. listopada na pitanje novinara u Vatikanu, Schönborn je rekao da je do sada bila samo jedna promjena važećeg katekizma iz 1992. godine.
Godine 2018. papa Franjo dodao je zabranu smrtne kazne u nauk Katoličke crkve. Hoće li biti daljnjih promjena ovisi isključivo o Papi koji katekizam naviješta i provodi u djelo, rekao je kardinal koji je prije više od 30 godina sudjelovao u oblikovanju sadašnjeg katekizma.
Na temu homoseksualnosti i grijeha Schönborn je istaknuo kako Franjo često govori o pitanju krivnje pojedinca. Postoji raskorak između zadanog objektivnog poretka i subjektivne razine pojedinca, koji je uvijek grešan. Crkva mora poštovati i pratiti svakog čovjeka s njegovim ograničenjima i njegovom poviješću. Na zasjedanju svjetske Sinode u Vatikanu opetovano se raspravljalo o tome kako bi se Katolička crkva u budućnosti trebala odnositi prema osobama koje žive u istospolnim vezama. Više sudionika Sinode pozvalo je na promjenu po ovom pitanju. Na pitanje kakvu ulogu ima teologija i mišljenje vjernika u razvoju crkvenog učiteljstva, Schönborn je istaknuo da je crkveno učiteljstvo nepromjenjivo, ali da postoji razvoj i produbljivanje u razumijevanju i prezentiranju vjere.
Schönborn je također pohvalio način rada svjetske Sinode. Metoda sinodalnosti je “jasno ispravna i potrebna”, rekao je nadbiskup. Na skupštini je slušanje glavni prioritet. Također se radi o zajedničkom razlučivanju. Ovaj pristup duboko mijenja situaciju. Schönborn je nastavio kako je nedavno o sinodi razgovarao s američkim ekonomistom i političkim savjetnikom Jeffreyjem Sachsom. Rekao je da i Svjetsko vijeće sigurnosti treba djelovati na način sinodalnosti, onda bi možda bilo malo više mira u svijetu. Schönborn je kritizirao da nitko u Vijeću sigurnosti nije stvarno slušao. Predstavnici tamo predstavljaju smjernice svojih vlada, a da zapravo međusobno ne komuniciraju.
78-godišnji Schönborn već je sudjelovao na osam biskupskih sinoda. Na trenutnoj svjetskoj Sinodi u Vatikanu, on je član Sinodskog vijeća s pravom glasa, neke vrste vijeća starješina. Metoda rada ovog susreta bila je najbolja koju je ikada doživio, rekao je kardinal. Sinodalnost je za njega način življenja zajednice; “Crkva je zajednica”, rekao je Schönborn. Podsjetio je na Drugi vatikanski koncil (1962.-1965.) i dokument “Lumen gentium” o novoj predodžbi Crkve kao zajednice vjernika. Na kraju Drugog vatikanskog koncila, kazao je Schönborn, bio je 20-godišnji student teologije. Teolog Karl Rahner (1904.-1984.) rekao je tada da bi cijeli Koncil bio uzaludan ako ne bi rezultirao s više vjere, nade i milosrđa. “Isto bih rekao za ovu Sinodu”, rekao je Schönborn.
Schönborn bi također želio vidljiviju suradnju među biskupima na europskoj razini. Vijeće europskih biskupskih konferencija CCEE nije uspjelo razviti isti potencijal kao kontinentalna biskupska vijeća u Aziji ili Latinskoj Americi, rekao je kardinal. “Malo smo zaostali u življenoj sinodalnosti između mjesnih Crkava u Europi. Mislim da nam je potreban poticaj da idemo još dalje.” Primjerice, biskupske konferencije u Europi još nisu uspjele formulirati zajedničku riječ o drami migracija i izbjeglica, kritizirao je Schönborn. To je žalosno, pogotovo jer ni političari ne mogu doći do zajedničke izjave (kna; fratellanza.net).