Crkveni otac Jeronim nije ostavljao svog kolegu na miru: Ambrozije (oko 339.-397.) bio je ptica koja se kitila tuđim perjem i pretvarala dobar grčki u loš latinski. Jeronim ga je optuživao za plagijat. No, većina njegovih suvremenika to je doživljavala drugačije, a Ambrozije se do danas smatra jednim od najutjecajnijih teologa Zapadne Crkve.
Sin rimske aristokratske obitelji, rođen u Trieru, uživao je izvrsno obrazovanje i isprva je slijedio svoju namjeravanu karijeru kao državni službenik. Njegova sjajna karijera odvela ga je u carsku rezidenciju u Milanu, gdje je, na inzistiranje naroda, 374. godine imenovan biskupom, iako je sam još bio nekršten.
Ambrozije je tada primio sakramente i udubio se u teološke studije. Retorički osposobljen biskup bio je nadaren pastor i nadahnuti propovjednik koji je jako utjecao na obraćenje mladog Augustina.
Ambrozije je pomogao Nicejskom vjerovanju da se probije na Zapad i tako došao u sukob s arijanskom carskom majkom Justinom. Ambrozije je više puta naglašavao neovisnost Crkve. Rarazvio je vlastitu liturgiju i skladao pjesme za svoj biskupski grad, koje se i danas nalaze u pjesmarici.
Što se tiče religijske politike, odbacio je upotrebu sile u pitanjima savjesti, ali je istodobno poticao cara Teodozija I. da zabrani sve poganske kultove u Carstvu te je oslabio zakonsku zaštitu židovskog stanovništva. Ambrozije je umro 4. travnja 397. u Milanu, njegov katolički spomendan je 7. prosinca, na dan njegova biskupskog ređenja (katholisch.de; fratellanza.net).