Foto: © picture alliance
Američki kardinal Robert Prevost, 69, izabran je za papu u četvrtak, 8. svibnja 2025., u 18:08 sati. Ovaj redovnik augustinac dugi je niz godina živio kao misionar u Peruu, prije nego što ga je papa Franjo 2023. doveo u Rim imenujući ga prefektom Dikasterija za biskupe. Njegovim izborom kardinali potvrđuju svoju predanost otvorenoj, multikulturalnoj i misionarskoj Crkvi.
Nicolas Senèze (i Youna Rivallain, u Rimu), La Croix, 8. svibnja 2025.
Robert Prevost je po rođenju Amerikanac, otac mu je francusko-talijanskog, a majka španjolskog podrijetla. Dobar dio života proveo je kao misionar u Peruu prije nego što je postao poglavar svoga reda u Rimu. Ovo je, ukratko, životni put čovjeka kojeg su kardinali na konklavi izabrali za 267. Papu – primjer multikulturalne Crkve tako drage papi Franji.
U Rim je došao tek prije dvije godine, kardinalom je postao u rujnu 2023. i među vatikanistima nije slovio kao favorit. Kardinal Prevost voli diskreciju te je posljednjih dana, kako bi izbjegao novinare koji su zaustavljali kardinale na ulazu u Vatikan, onih par stotina metara između augustinske kurije gdje živi i sinodske dvorane u kojoj su se održavale Generalne kongregacije, prelazio malim, nezamjetnim automobilom.
Otkako je preuzeo dužnost čelnika Dikasterija za biskupe u travnju 2023., ovaj poliglot – osim engleskog, Robert Prevost govori francuski, talijanski, španjolski i portugalski, a služi se i latinskim kao i njemačkim – sudjelovao je u većini biskupskih imenovanja diljem svijeta i jedan je od onih u Kuriji koji ima najširi i najuniverzalniji pogled na Katoličku Crkvu, plod bogatog i raznolikog pastoralnog iskustva.
Misionar u Peruu
Rođen u Chicagu (sjeverni dio Sjedinjenih Američkih Država) 1955. godine, Robert Francis Prevost stupio je u Red svetog Augustina 1977. godine. Studirao je matematiku i filozofiju na Sveučilištu Villanova, blizu Philadelphije (istok), zatim teologiju na Katoličkom teološkom fakultetu u Chicagu, a potom i kanonsko pravo na Angelicumu u Rimu.
Za svećenika ga je 1982. godine u Rimu zaredio belgijski nadbiskup Jean Jadot, bivši nuncij u Sjedinjenim Američkim Državama, čovjek progresivnih nazora u Kuriji za vrijeme pontifikata Pavla VI. i Ivana Pavla II. Godine 1985. poslan je u Peru kao misionar, u Prelaturu Chulucanas (na sjeverozapadu) koja je povjerena augustincima, u podnožju Anda. Tamo je 1986. godine završio doktorat iz kanonskog prava, s tezom o ulozi lokalnog priora u svom redu.
Po povratku u Chicago 1988. godine postaje voditelj odjela za zvanja i misije u augustinskoj provinciji Srednjeg zapada, no otac Prevost već se sljedeće godine vratio u Peru, ovaj put u Trujillo, grad na sjeveru zemlje, gdje je gotovo deset godina bio zadužen za formaciju redovnika. Potom je 1999. izabran za provincijala provincije Srednjeg zapada, ali na dužnosti je ostao samo dvije i pol godine nakon čega je 2001. izabran za generalnog priora Reda svetog Augustina.
Biskup u podijeljenoj peruanskoj Crkvi
Kaže da je u ovih dvanaest godina u Rimu (2007. ponovno je izabran za priora nakon dvadesetminutnog izbora, najbržeg u povijesti reda) puno naučio iz mnogobrojnih susreta. “Različiti ljudi mogu uvelike doprinjeti kvaliteti našeg života”, rekao je u intervjuu na mrežnoj stranici svog reda 2023. “Bogata zajednica, sposobna da ono što živimo podijelimo s drugima, da budemo otvoreni prema drugima, to je jedan od najvećih darova koje sam dobio u svom životu.”
U Chicago se vratio 2013., ali je tamo ostao samo godinu dana, jer je ubrzo poslan natrag u Peru kao apostolski administrator, a potom kao biskup Chiclaya, još jedne biskupije u Andama, blizu Chulucanasa. Podijeljena između vrlo suprotstavljenih tendencija, peruanska Crkva prolazila je kroz vrlo osjetljiv period tako da je Rim odlučio imenovati biskupa izvana.
Kao potpredsjednik Peruanske biskupske konferencije 2018. godine, biskup Prevost bio je suočen sa skandalima u Sodaliciou, moćnom ultrakonzervativnom pokretu optuženom za brojne zloporabe. Nakon imenovanja u Rimu, nastavio je pratiti ove afere sve dok Franjo prošlog siječnja nije raspustio Sodalicio, što je bila jedna od posljednjih odluka pokojnog Pape. Sudjelovao je i u smjeni biskupa Joséa Antonija Egurena, svog bivšeg nadbiskupa metropolita Piure, koji je pripadao Sodaliciou i bio proglašenog krivim za suučesništvo u skandalu.
Seksualna zlostavljanja: “Poduzeo je više od prosječnog latinoameričkog biskupa”
Zauzimanje ovakvog stava donijelo mu je golemu ogorčenost pokreta te ga je jedan od članova optužio za prikrivanje zlostavljanja u njegovoj biskupiji Chiclayo, iako je postupak bio obustavljen zbog nedostatka dokaza, kako od strane peruanskih sudova, tako i od strane Kongregacije za nauk vjere, kojoj je proslijedio spise. „Progonili su ga iz odmazde“, tvrdi Paola Ugaz, novinarka koja je pokrenula istragu protiv Sodalicia, prema kojoj je biskup Prevost bio jedan od rijetkih peruanskih biskupa koji je podržavao žrtve.
Opisujući preventivne mjere provedene u biskupiji Chiclayo, meksički sociolog Rodolfo Soriano-Nuñez, stručnjak za seksualno nasilje među svećenstvom u Latinskoj Americi, u američkom tjedniku Our Sunday Visitor za njega je rekao : „Reagirao je, zacjelo i više od prosječnog latinoameričkog biskupa“.
„To je čovjek duboke vjere, razborit, obdaren velikom ljubavlju prema Crkvi i istinskim osjećajem odgovornosti u razlučivanju biskupskih kandidata. Pomno istražuje problematične situacije koje bi mogle predstavljati zapreku za imenovanje“, rekla nam je sestra Yvonne Reungoat, bivša generalna poglavarica Salezijanki Don Bosca i jedna od prve tri žene koje je Franjo imenovao u Dikasterij za biskupe.
“Pozorno slušanje”
Novi papa pazi da poruku Crkve ne usmjerava previše na moral i doktrinu. „Često smo zaokupljeni poučavanjem doktrine, pitanjem življenja svoje vjere, ali pritom možda zaboravljamo na naše primarno poslanje, a to je da pokažemo što znači poznavati Isusa Krista, da svjedočimo o našoj bliskosti s Gospodinom“, rekao je za Vatican News 2023. „Prije svega trebamo prenositi ljepotu vjere, ljepotu i radost što poznajemo Isusa.“
“Moramo prestati sa skrivanjem iza jedne ideje autoriteta koja danas više nema smisla”, kazao je biskup Prevost, želeći da “se s iskustva u kojem autoritet govori, a onda se sve po tome i radi, prijeđe na crkveno iskustvo koje cijeni karizme, darove i službe koje postoje u Crkvi.”
“On je čovjek vedre naravi koji pažljivo sluša i poštuje mišljenje drugih članova dikasterija”, dodaje sestra Yvonne Reungoat. “Zna se pragmatično suočavati s problemima”, dodaje druga osoba koja je s njim radila.
Podozriv prema svim ideološkim stavovima
Podozriv prema svim ideološkim stavovima unutar Crkve, kardinal Prevost je tijekom ove dvije godine u Rimu nastojao izbjegavati frakcije, održavajući dobre odnose i s progresivnim i s konzervativnim krugovima. Bio je jedan od onih koji su izgladili odnose između Kurije i Crkve u Njemačkoj što se tiče njenog sinodalnog puta.
“Podjele i polemike u Crkvi nemaju nikakvog smisla”, izjavio je za Vatican News čovjek koji je, kao dostojni sin svetog Augustina, inzistirao na jedinstvu Crkve. “To je pravi izazov, posebno kada je polarizacija postala način funkcioniranja u društvu koje, umjesto da kao temeljno načelo traži jedinstvo, ono ide iz jedne krajnosti u drugu”, govorio je augustincima, naglašavajući da pritom ne treba”miješati jedinstvo i uniformnost”, kao ni različitost sa “životom bez kriterija i bez ikakvog reda”.
“To su ideološki stavovi”, naglasio je čovjek koji je sada odgovoran za jedinstvo Crkve. “Kada ideologija postane gospodar mog života, više ne mogu razgovarati ni surađivati s drugom osobom jer sam već donio odluku o tome kako se stvari trebaju razvijati. Očito da nam to uvelike otežava da budemo Crkva, da budemo zajednica, da budemo braća i sestre.” (la-croix.com; fratellanza.net).
S francuskog prevela Isusova mala sestra Vesna Zovkić