Foto: © KNA/Vatican Media/Romano Siciliani
Cristina Inogés Sanz
Slušamo i čitamo da Lav XIV. ne zazire od teologije oslobođenja, niti od njezina najpoznatijeg predstavnika, Gustava Gutiérreza. Papa je u nedavnom i svom prvom velikom intervjuu, s Elise Ann Allen, rekao: „Način na koji ljudi gledaju unatrag na ono što nazivamo teologijom oslobođenja često je pogrešan i nepotpun; jer evanđelje naviješta oslobođenje, poziva nas na slobodu. Stoga teologija oslobođenja, iz perspektive Gustava Gutiérreza primjerice, znači početi gledati očima siromašnih i zajedno s njima, kako bismo razumjeli kako je Bog u nama i među nama.“ A da ne bi bilo nikakvih sumnji ni pogrešnih tumačenja, dodao je: „To ne znači nužno promicanje marksističke ideologije, iako su je neki tako etiketirali.“
Nakon te jasne izjave uslijedilo je, može se reći, službena potvrda toga stava u pobudnici Dilexi te. Zbog toga su neki sada pomalo zbunjeni, ako ne i posve dezorijentirani. Traže tumačenja nečega što zapravo ne žele razumjeti, niti su ikada pokušali razumjeti, jer bi to uzdrmalo njihovu anđeosku viziju evanđelja. Željeli bi da se sve odigrava u suprotnom smjeru, no ono što tako silno priželjkuju ne dolazi. I što je najgore, već imaju dovoljno dokaza da to shvate.
Nije teologija oslobođenja ta koja je siromašne stavila na Isusovo mjesto. Učinio je to sam Isus kad je rekao: „Što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste“ (Mt 25). Oslobađajuća opcija za siromašne dolazi od Boga, a ne od ljudi.
Socijalni nauk Crkve
Krist koji se utjelovio i koji oslobađa kroz svoje poslanje i svoj životni stil, stvarnost je mnogo dublja od bilo kojeg traktata o socijalnom nauku Crkve. Kritizirati, napadati i iskrivljavati ovo vraćanje teologije oslobođenja u središte pažnje samo je jasan znak teološke bijede u kojoj se neki ljudi nalaze, jer su desetljećima bili poučavani samo jednim gledištem, bez mogućnosti da prodru dublje u druge interpretacije evanđelja i stvarnosti. Bez formacije – ili, još gore, s vrlo pristranom formacijom – napad postaje jedina moguća opcija, jer, kako se zna, „napad je najbolja obrana“.
No, završilo je doba duhovnih apstrakcija koje lišavaju sadržaja sve ono što preispituju. Svakako je lakše i ugodnije pribjeći frazi „tako je uvijek bilo“ – što u ovom slučaju nije istina – no tada odbacujemo prihvatiti dalekosežnost Kristovog utjelovljenja. Jer ako je prihvatimo, dužni smo siromašnima pokazati Božju ljubav, koja po utjelovljenju nije isključila ljudsku patnju.
Valja reći kako političko tumačenje, koje jest postojalo u teologiji oslobođenja u njezinim počecima – nije jedino. Nakon što su davno prevladani pretjerani naglasci nekih njezinih zastupnika, kao i pretjerane reakcije Vatikana – jer bilo je tu svega – što nam ostaje? Ostaje nam naviještati Boga koji oslobađa s porukom, s evanđeljem, koje smo pozvani prenositi pojedinačno i zajednički, kao dio ozdravljenja od nepravde s mnogo lica. Ta nepravda i dalje drži mnogu našu braću i sestre u životnim uvjetima koji jedva omogućuju preživljavanje.
Iz evanđelja
Ono što Lav XIV. govori u Dilexi te nije ništa novo. To je već rekla teologija oslobođenja, a još davno prije nje, samo evanđelje. Odgovarati i komentirati ga iz straha koji proizlazi iz neznanja, iz odbijanja daljnje formacije, čitanja i proučavanja teologija koje imaju evanđelje u središtu, vrlo malo govori u prilog onima koji misle da posjeduju istinu, a iz svoga rječnika isključuju riječi poput „sloboda“, „pravda“, „preispitivanje struktura“.
Naravno, sinodalnost im je izbrisana iz uma i srca. Jer, kad bi je imali, to bi značilo biti blizu siromašnima, slušati ih – jer nam imaju mnogo toga kazati – grliti ih i posvetiti se njima i za njih. To je prava ljubav, jer nam omogućuje duboko iskustvo zajedništva, onkraj pukog karitativnog djelovanja.
Zabrinjava me što glas Lava XIV. uznemiruje samo poneke ljude unutar Crkve koji i inače imaju sklonost biti uplašeni. A što je s ostalima? Zašto glas ovoga Pape ne dopire do nas? Gdje je njegova prisutnost u javnim medijima? Tko ima interes da se ondje ne pojavi? Bilo bi vrijedno to otkriti – i pokušati promijeniti – jer, bojim se, utišavanje ili barem pokušaj kontrole glasa Lava XIV. odgovara vrlo određenim interesima (vidanuevadigital.com; fratellanza.net).
