Foto: ©Thaut Images/Fotolia.com (ilustracija)
Delphine Nerbollier, dopisnica iz Berlina, La Croix
U novom memorandumu o miru, Evangelička crkva u Njemačkoj (EKD) kaže da teži za „pravednim mirom“, ali smatra da je „posezanje za nasiljem radi samoobrane legitimno“. Oni najkritičniji u tome vide napuštanje pacifizma.
Marten Sigmund vodi omladinski ogranak Evangeličke crkve u regiji Hannover. Ovaj 26-godišnji učitelj priznaje da je prije samo tri godine pacifizam bio središnji dio njegovih uvjerenja. „Odrastao sam u mirnodopsko vrijeme i nikada ne bih pristao na nošenje oružja. Ali nakon ruske invazije na Ukrajinu, više nisam toliko striktan po tom pitanju. Ako bih bio pozvan, ne znam što bih učinio…“ priznaje.
Pastor Jan Kingreen, na službi u Potsdamu, glavnom gradu regije Brandenburg, naglašava kako rat u Ukrajini i ponovno naoružavanje Njemačke izazivaju golemu raspravu među mladima. I sam vodi jedno savjetovalište za prigovor savjesti, pravo koje je zagarantirano Ustavom. Primjećuje da se „od 2022. godine broj zahtjeva znatno povećao i da je u još većem porastu otkako se govori o ponovnom uvođenju vojnog roka“. Njemačka je vlada o ovom pitanju prošlog tjedna postigla dogovor. Dobrovoljni vojni rok trebao bi se vratiti već u siječnju 2026. godine. Rasprava je aktualna i u Francuskoj, nakon što je načelnik Glavnog stožera, general Fabien Mandon, na Kongresu francuskih gradonačelnika rekao da zemlja treba biti spremna na to da „prihvati izgubiti svoju djecu“.
„Invazija na Ukrajinu je kao raskid s civilizacijom“
Pastor Kingreen naglašava da u svom savjetovalištu ne pokušava nagovarati mlade ljude na izbjegavanje vojnog roka. „To je osobna odluka“, naglašava. I priznaje da su se njegovi stavovi po tom pitanju promijenili. „Invazija na Ukrajinu je kao raskid s civilizacijom“. Ne znam da li bih odbio uzeti oružje. Odgovor je složeniji od jednostavnog da ili ne.“
Poput ovog pastora, Evangelička crkva u Njemačkoj (EKD), koja broji 18 milijuna članova (21,5 % stanovništva), u kontekstu svoje etike mira, temeljito preispituje posljedice geopolitičkih promjena nakon invazije na Ukrajinu i hibridnih ratova koji ugrožavaju demokraciju.
Ažurirajući tekst iz 2007. godine, dana 10. studenoga, na sinodi u Dresdenu, EKD je predstavila novi memorandum o miru, s namjerom da služio kao „kompas u razdoblju obilježenom prijetnjama, ratovima i sukobima“. Ovaj dokument izazvao je polemiku jer ponovno razmatra ključne koncepte, kao što je odbacivanje nasilja. EKD i dalje drži do postizanja „pravednog mira“ i podsjeća da „oni koji posežu za nasiljem, za njega uvijek snose krivnju“.
Međutim, uočava dileme u praktičnoj primjeni ovog načela, osobito u slučaju povrede teritorijalnog integriteta neke države. „U tom slučaju može biti potrebno posegnuti za nasiljem kako bi se obranilo od nasilja“, smatra luteranska biskupica Kirsten Fehrs, predsjednica EKD-a.
Napuštanje nuklearnog oružja – „rizik za države“
Iako dokument također upozorava na „prekomjerno naoružavanje“, on ipak daje legitimitet ponovnom naoružavanju u svrhu „obrane“. Što se tiče isporuka oružja, one se smatraju „etički prihvatljivima“ ako im je cilj „hitno pomoći žrtvama oružane agresije“, kao što je to slučaj s Ukrajinom. Tekst također izaziva burnu reakciju po pitanju nuklearnog odvraćanja. Premda ponovno ističe težnju za „svijetom bez nuklearnog oružja“, priznaje da „njihovo napuštanje predstavlja rizik za države“.
Od onda se rasprava rasplamsala. Dvije protestantske organizacije koje djeluju na izgradnji mira, u tome vide „napuštanje pacifizma“. Čak i pastor Friedrich Kramer, koji je unutar samog EKD-a zadužen za mirovna pitanja, smatra da dokument pretjeruje u dijelu teksta koji se odnosi na nuklearno naoružanje. Na panel-raspravi održanoj 13. studenoga u Berlinu, pred prepunom dvoranom, biskupica Kirsten Fehrs odgovorila je na te kritike:
„Ovaj tekst nije prekretnica, on unosi nijanse u tekst koji datira iz 2007. Ni na koji način ne predstavlja napuštanje pacifizma. Naprotiv, želimo uliti nadu, želimo ojačati otpornost našega društva i čvrsto vjerujemo da je pravedan mir moguć, ali pritom uvažavamo stvarnost“.
U svakom slučaju, ovaj dokument je dobio potporu šefa diplomacije, Johanna Wadephula, koji je također luteran. „Kao kršćanin i kao ministar vanjskih poslova zahvalan sam EKD-u za ovaj tekst“ rekao je s govornice. „Trebamo se moći braniti, da ne dođemo u situaciju da se moramo braniti“. Ova je rečenica postala svojevrsna deviza Njemačke nakon prekretnice iz 2022. godine (la-croix.com; fratellanza.net).