Franjo je živio i upravo doživljava intenzivne mjesece putovanja i Sinode. Njegovu šestu godinu obilježila je rana zlostavljanja i patnje zbog ponekih napada iznutra: odgovor je bio poziv na povratak u srce vjere.
Andrea Tornielli
Na šestu godišnjicu izbora za papu, Franjo je u godini punoj važnih međunarodnih putovanja. Godina je na početku i na kraju obilježena s dva “sinodalna” događaja: susretom za zaštitu maloljetnika u Vatikanu u veljači ove godine uz sudjelovanje predsjednika biskupskih konferencija cijelog svijeta i Posebnom sinodom za Amazoniju, koja će se – opet u Vatikanu – slaviti u listopadu. Vrlo značajno bilo je nedavno putovanje u Ujedinjene Arapske Emirate, gdje je Rimski biskup potpisao zajedničku izjavu s velikim imamom Al-Azhara. Dokument je to koji će, očekuje se, imati posljedice na području vjerske slobode. Tema ekumenizma prevladavat će tijekom nadolazećih putovanja u Bugarsku, a zatim i u Rumunjsku, dok će željeno ali još uvijek ne i službeno potvrđeno putovanje u Japan pomoći prisjetiti se pustošenja uzrokovnog nuklearnim oružjem kao upozorenja za sadašnjost i budućnost čovječanstva koje proživljava “Treći svjetski rat u komadima” o kojem Papa često govori.
No, pogled na proteklu godinu ne može ignorirati ponovno pojavljivanje skandala zlostavljanja i unutarnjih podjela do kojih je prošlog kolovoza doveo bivši nuncij Carlo Maria Viganò tražeći javno ostavku Pape zbog slučaja McCarrick i to baš u vrijeme dok je Franjo slavio Euharistiju s tisućama obitelji u Dublinu, predlažući ponovno ljepotu i vrijednost kršćanskog braka. Suočen s takvim situacijama, Rimski biskup je zatražio od svih vjernika svijeta da mole krunicu svaki dan tijekom marijanskog mjeseca listopada 2018. “kako bi se kao narod Božji ujedinili u zajedništvu i pokori, moleći Majku Božju i sv. Mihaela Arkanđela da zaštite Crkvu od đavla koji nas uvijek nastoji odijeliti od Boga i podijeliti između nas”. Takva detaljna molba nema presedana u novijoj povijesti Crkve. Svojim riječima i pozivom Božjem narodu da se mole za jedinstvo Crkve, Franjo nam je pomogao shvatiti ozbiljnost situacije, te istodobno izraziti kršćansku svijest da ne postoje ljudska sredstva koja bi mogla osigurati izlaz.
Još jednom, Papa je pozvao na ono bitno: Crkvu ne čine super-heroji (čak ni super-pape) i ona ne ide naprijed snagom vlastitih ljudskih resursa ili strategija. On zna da je zli prisutan u svijetu, da izvorni grijeh postoji, i da za spas trebamo pomoć Odozgo. Ponavljanje toga ne znači umanjivanje osobne odgovornosti pojedinaca, pa ni onih u instituciji, ali ih smješta u njihov stvarni kontekst.
“Ovom molbom zagovora” zapisano je u vatikanskoj izjavi Papine molbe za molitvu krunicu u listopadu prošle godine, “Sveti Otac traži od vjernika cijelog svijeta da se mole da Sveta Majka Božja postavi Crkvu pod njen zaštitnički plašt: da je sačuva od napada zlog, velikog tužitelja, te je istovremeno sve više osvješćuje o zlostavljanjima i pogrješkama počinjenim u sadašnjosti i prošlosti”
U sadašnjosti i prošlosti, jer bi bilo pogrešno “okrivljavati” samo one koji su bili prije nas i predstaviti se kao “čisti”. I danas Crkva mora zamoliti nekog Drugog da je oslobodi zla. Stvarnost je to na koju je Papa, u kontinuitetu sa svojim prethodnicima, stalno podsjećao.
Crkva se, od zla koje je muči, ne iskupljuje sama, pa ni iz užasnog ponora uzrokovanog seksualnim zlostavljanjima kojeg su počinili klerici i redovnici ne izlazi se procesom samo-čišćenja niti se oslanja na one koji su uložili sebe u ulogu pročišćivača. Sve učinkovitiji standardi, odgovornost i transparentnost su nužni, štoviše neophodni su, ali nikada neće biti dovoljni. Budući da Crkva – podsjeća danas Papa Franjo – nije samodostatna i budući da svjedoči Evanđelje mnogim ranjenim muškarcima i ženama našeg vremena, upravo zato ona prepoznaje i sebe kao potrebitu ozdravljenja, potrebnu milosti i opraštanja od svog Gospodina. Možda je kao nikad u protekloj šestoj godini njegova pontifikata – Papa koji se predstavlja kao “grešnik kome je oprošteno”, slijedeći učenje Crkvenih otaca i njegova neposrednog prethodnika Benedikta XVI. – svjedočio tu bitnu činjenicu nikad aktualniju u kršćanskoj vjeri (vatican news; fratellanza.net).