Foto: KNA
Katolička i Evangelička Crkva u Italiji proteklih su godina humanitarnim koridorima osigurali utočište za više od 2500 posebno ugroženih izbjeglica iz Sirije, Istočne Afrike i Libije. I Hrvatska vlada je obećala primiti 12 djece s Lesbosa.
Ekumenska zajednica sv. Egidija potpisala je ugovor s talijanskim Ministarstvom unutarnjih poslova o primanju novih izbjeglica iz Grčke, izjavio je za Kathpress predsjednik Zajednice 18. rujna u Rimu. Katolička i Evangelička Crkva u Italiji proteklih su godina humanitarnim koridorima osigurali utočište za više od 2500 posebno ugroženih izbjeglica iz Sirije, Istočne Afrike i Libije. U tom se postupku izbjeglicama pribavi službena dozvola ulaska u zemlju a crkvenim sredstvima i donacijama plati karta. U Italiji o njima skrbe župne zajednice ili Zajednica sv. Egidija te im nastoje pomoći i u integraciji.
Hrvatska vlada također se obvezala primiti 12 djece s Lezbosa
Premijer Andrej Plenković obećao je da će Hrvatska primiti djecu iz migrantskih kampova u Grčkoj gdje se nalazi najmanje 5200 djece migranata iz Sirije, Afganistana, Iraka i afričkih zemalja. “Ne vidim da bi itko razuman mogao biti protiv toga da i mi pomognemo određenom broju djece koja žive u bitno drukčijim uvjetima nego što žive naša djeca”, rekao je novinarima u Sinju 8. ožujka ove godine. Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) potvrdilo je 11. rujna 2020. da je Hrvatska bila spremna primiti desetero djece bez pratnje iz Grčke. No, nakon požara, koji je kamp Moria pretvorio u zgarište, u Vladi su odlučili da će Hrvatska primiti još dvoje djece. “Čuo sam da je hrvatska vlada odlučila primiti određeni broj prognanika i smatram to lijepom gestom i ljudskim potezom i podržavam to”, rekao je predsjednik Zoran Milanović tijekom službenog posjeta Njemačkoj. Ipak, pitanje je kada će to biti. Prošlo je više od 6 mjeseci od tog obećanja.
Što je s Crkvom?
Kardinali Jean-Claude Hollerich, predsjednik Komisije Biskupskih konferencija Europske unije, Michael Czerny, podtajnik Odjela za migrante i izbjeglice iz Dikaterija u službi cjelovitog ljudskog razvoja, i Konrad Krajewski, djelitelj milostinje Njegove Svetosti, napisali su pismo upućeno biskupskim konferencijama država članica Europske unije. Bilo je to u veljači ove godine. Citirajući nekoliko puta riječi pape Franje, trojica kardinala pozivaju biskupske konferencije da slijede upute za postupak premještanja azilanata i izbjeglica iz Grčke u europsku zemlju. Pismo započinje prisjećanjem na Angelus od 6. rujna 2015., kada se Papa “obratio župama, redovničkim zajednicama, samostanima i svetištima iz cijele Europe kako bi, živeći Evanđelje na konkretan način, pružili dobrodošlicu barem jednoj obitelji izbjeglica”. Iste te nedjelje, Franjo je zatražio potporu svih europskih biskupa za njegov apel, podsjetivši da je “Milosrđe drugo ime ljubavi”.
U prilogu pisma upućenog biskupskim konferencijama nalaze se upute za postupak premještanja azilanata i izbjeglica iz Grčke u europsku zemlju. Projekt svoju glavnu pravnu osnovu temelji na 17. članku Dublinskih sporazuma (Dublinska uredba III, br. 604/2013) koji predviđa da država članica koja nije obvezna ispitati zahtjev za azil može, međutim, ponuditi se kako bi to učinila tako da obavijeste vlastitu raspoloživost nadležnoj državi članici. Tu su, dakle, svi koraci potrebni za transfer izbjeglica s Lezbosa: od zahtjeva vladama da preko nadležnih tijela – uglavnom preko ministarstava unutarnjih poslova – Grčkoj ponude dobrovoljno preuzimanje odgovornosti razmatranja zahtjeva za azil, pa sve do opredjeljenja pojednine BK da za potrebno vrijeme osiguraju gostoprimstvo i podršku izbjeglicama (Fratellanza.net).