Iako se u posljednje vrijeme često govori o većoj i aktivnijoj ulozi vjernika laika, osobito žena u važnim službama Katoličke Crkve, u svijetu do sada postoje tek tri biskupske konferencije čiji su generalni tajnici žene.
Katolička Crkva trenutno ima više od 140 organiziranih biskupskih konferencija i sinoda, no do sada su biskupi izabrali i imenovali samo tri žene za službu generalnog tajnika, odnosno generalne tajnice biskupske konferencije. Riječ je o dvije redovnice, s. Anni Mirijam Kaschner i s. Hermenegildi Makoro, te gospođi Suzan Daalmans.
Sestra Anna Mirijam Kaschner već je 10 godina generalna tajnica BK Skandinavije, odnosno Biskupske konferencije Sjevernih zamalja koja okuplja biskupe iz Švedske, Danske, Norveške, Islanda i Finske, a od 2010. je i njihova glasnogovornica, pa je biskupi nazivaju i “šeficom”. Anna Mirijam ne potječe iz obitelji katolika, no nakon pohađanja katoličke škole u Njemačkoj odlučila je odazvati se redovničkom pozivu. Potom je poslana na službu u Skandinaviju, za koju u šali kaže kako “ima više polarnih medvjeda nego katolika”.
Sestra Hermenegild Makoro generalna je tajnica Biskupske konferencije Južnoafričke Republike od 2012., a trenutno je u drugom mandatu te službe. Papa Franjo imenovao ju je 2018. i za članicu Papinske komisije za zaštitu maloljetnika.
Zanimljivo je da ove obje generalne tajnice pripadaju istoj redovničkoj zajednici, odnosno redu Sestara misionarki Predragocjene Krvi, lat. Congregatio Pretiosi Sanguinis (CPS) koje je ustanovio austrijski misionar Franz Pfanner.
Osim pravnice gđe Suzan Daalmans koja je generalna tajnica BK Nizozemske, valja spomenuti i to da su prošle godine biskupi Francuske BK također izabrali vjernicu laikinju gđu Christine Naline, majku četvero djece i baku osmero unučadi, za zamjenicu generalnog tajnika konferencije.
Papa Franjo, navodeći Završni dokument Sinode biskupa, u svojoj apostolskoj postsinodalnoj pobudnici Christus vivit (2019.) u podnaslovu Crkva osjetljiva na znakove vremena primjećuje:
“Pretjerano bojažljiva i strukturirana Crkva može biti vječito kritična prema svim diskursima o obrani prava žena i neprestano ukazivati na moguće rizike i zablude takvih tvrdnji. Nasuprot tome, živa Crkva može reagirati tako da posveti pozornost legitimnim zahtjevima žena koje zahtijevaju veću pravdu i jednakost. Živa Crkva se može prisjetiti povijesti i prepoznati dugu nît autoritarnosti muškaraca, podložnosti, raznih oblika porobljavanja, zlostavljanja i nasilja u kojem dominiraju muškarci. S tim gledištem i ona sama će moći uzeti k srcu te zahtjeve za poštivanjem prava žena i ponuditi uvjerljiv doprinos većem reciprocitetu između muškaraca i žena, iako se ne slaže sa svim onim što neke feminističke skupine predlažu. U skladu s tim, Sinoda je željela obnoviti opredjeljenje Crkve ‘protiv svake diskriminacije i nasilja na seksualnoj osnovi’. To je reakcija Crkve koja ostaje mlada i dopušta sebi da bude izazvana i potaknuta senzibilitetom mladih”. (Christus vivit, br. 42).
Služba generalnog tajnika BK utjecajna je i odgovorna služba pri određenoj BK, a koja, kao što vidimo iz navedenih primjera, može biti povjerena i vjerniku laiku. To, dakako, ovisi o stupnju diskriminacije statuta određene BK. Donedavno su te službe povjeravane isključivo muškarcima, i to dijecezanskim svećenicima ili biskupima. Tko zna, možda jedna od mnogih sposobnih vjernica uskoro bude izabrana za generalnu tajnicu HBK ili BK BiH. Zašto ne? Od Crkve se ipak traži da briljira autentičnošću.
Fratellanza umana (21.05.2019.)
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Autorski sadržaji na Fratellanza umana vlasništvo su stranice i autora. Isti se mogu slobodno prenositi na druge medije samo ako su autori potpisani i pored njihova imena vidljivo stoji Fratellanza umana s linkom na originalni tekst.