Istraživanje: Korona-kriza jača religioznost vjernika

U krizi se mnogi ljudi vraćaju svojim vjerovanjima: čini se – kao što pokazuje jedno istraživanje na Sveučilištu u Münsteruda to vrijedi i u vrijeme korone. Međutim, za ljude bez religije studija donosi drugačiji zaključak.

Korona kriza očito je utjecala na čvrstinu vjere ljudi u Njemačkoj. Iako se tijekom krize religioznost vjernika kršćana često povećavala, ljudi bez religije vjeruju čak i manje nego prije, kazala je politologinja sa sjedištem u Münsteru Carolin Hillenbrand u ponedjeljak za Katholischen Nachrichten-Agentur (KNA). To pokazuju prvi rezultati internetske ankete između 7. srpnja i 18. listopada 2020. godine. “Vjerujem da ako imate stabilnu relaciju, da ju možete ojačati u kriznim vremenima”, rekla je Hillenbrand.

Prema njenom mišljenju oni ljudi koji prije krize nisu bili religiozni sada bi mogli vjerovati da pored koronavirusa ne postoji dobri Bog. Moguće je da su osobe koje ne vjeruju negativno reagirale na ponovno otvorene crkve, dok su se istovremeno mnoge druge institucije morale ponovno zatvoriti.

U prvom krugu nereprezentativnog internetskog istraživanja sudjelovao je 1.971 sudionik. Žene, s 58 posto, bile nešto zastupljenije. Među ispitanicima je bilo 911 katolika, 440 protestanata i 199 pripadnika neke od slobodnih Crkvi. 80 sudionika reklo je da zainteresirani za duhovno, ali da ne pripadaju nijednoj religiji. 257 su kazali da uopće nisu vjernici.

Daje li vjerovanje “utjehu, nadu i snagu u vremenu korone”?

Otprilike je svaki peti ispitanik koji ne pripada nijednoj religiji izjavio da su njihova uvjerenja u vrijeme korona krize još više oslabila. Tomu nasuprot, osnažena je vjera otprilike svakog trećeg katolika i protestanta. Od drugih kršćana gotovo dvije trećine reklo je da sada više vjeruje. 58 posto katolika, 48 posto protestanata i gotovo 90 posto kršćana slobodne Crkve složilo se s izjavom “Moja mi vjera daje utjehu, nadu i snagu u razdoblju korone”. 91 posto ispitanika bez religije reklo je da vjerovanje ne nudi nadu.

Tijekom navedenog korona razdoblja morala su se izbjegavati okupljanja, rekla je Hillenbrand. Ipak, jasna većina sudionika ankete (64 posto) nije suglasna s izjavom da je vjerovanje tek nešto privatno što svatko može živjeti za sebe. Čak je i među ispitanicima bez religije trećina osoba odbila takvo tumačenje. Gotovo 60 posto od svih ispitanika barem je jednom sudjelovalo u alternativnim vjerskim ponudama u korona krizi, poput prijenosa crkvene službe preko interneta. Otprilike svaki treći ispitanik je rekao da je zadovoljan ponudom, a 12 posto uopće nije bilo zadovoljno.

Hillenbrand je također postavljala pitanja koja bi mogla rasvijetliti postoji li povezanost između religioznosti i vjerovanja u teorije zavjera. Politologinja trenutno analizira ove podatke. Istraživanje je i dalje dostupno na web stranici Sveučilišta u Münsteru. Hillenbrand se nada da će u drugom krugu imati još više odgovora, na primjer od vjernika muslimana i pravoslavnih kršćana.

Fratellanza umana (17.11.2020.)

Volite Crkvu i želite dijalog u njoj? Dijalog za dobro svih.

Autorski sadržaji i prijevodi vlasništvo su stranice i autora. Isti se mogu slobodno prenositi na druge medije samo ako su autori potpisani i pored njihova imena vidljivo stoji Fratellanza umana s linkom na originalni tekst.

https://www.facebook.com/fratellanzaumana
Hvala što ste pročitali ovaj tekst. Ako želite pratiti slične sadržaje, pozivamo vas da zapratite naš WhatsApp kanal fratellanza.net klikom OVDJE ili našu Fb stranicu klikom OVDJE.