Praedicate Evangelium: Što donosi reforma Rimske kurije?

Novi vatikanski Ustav, kojeg su na konklavama prigodom izbora sadašnjeg Rimskog biskupa zatražili kardinali, uskoro će biti spreman

Nacrt konstitucije Praedicate Evangelium (Propovijedajte Evanđelje) poslan je svim biskupskim konferencijama, nekim crkvenim sveučilištima i drugim važnim ustanovama Crkve, a nakon konzultacija i možebitnih prijedloga bit će objavljen i proglašen.

U Vatikanu i Kuriji danas radi oko 2500 osoba od kojih su znatan dio svećenici. Na konklavama u ožujku 2013. mnogi kardinali zatražili su da novi Papa kojeg izaberu po Duhu Svetom organizira temeljitu reformu Kurije. To, prema zahtjevu kardinala, treba uključivati ​​strukturu, ali i misiju i razumijevanje autoriteta Kurije. Poznato je da je Papa Franjo već više puta oštro kritizirao mentalitet i funkcioniranje Rimske kurije, a nedavno je rekao da je Vatikan, odnosno Kurija posljednji europski dvor apsolutne monarhije, te kako to treba mijenjati. 

Veća uljučenost laika u liderske službe Crkve

Prema nacrtu dokumenta Praedicate Evangelium u Rimsku kuriju, koja je središnje upravno tijelo Katoličke crkve, planira se uključiti više vjernika laika. Navodi se da i svećenici i vjernici laici mogu biti “u ulogama vodstva i odgovornosti”, odnosno “voditi Dikasterij”. Razlog je opće svećeništvo koje izvire iz Kristova svećeništva budući da je samo on Veliki svećenik.

Više ovlasti biskupskim konferencijama

Osim toga, uvećavaju se nadležnosti biskupskih konferencija diljem svijeta, što je poticaj zdravoj decentralizaciji i sinodalnosti Crkve i što će znatno promijeniti odnose između biskupa, Rimske kurije i Rimskog biskupa. Čvršća centralizacija Rimske kurije osjetila se najviše tijekom XX. stoljeća, a posljednji put to je učinjeno apostolskom konstitucijom Pastor Bonus iz 1988., koja je ujedno i temelj za trenutni ustroj Kurije. 

Dikasterij za evangelizaciju postaje Suprema

Praedicate Evangelium umanjit će istaknutu ulogu autoriteta nekadašnje Inkvizicije koja je kao takva postojala stoljećima. Njezina nasljednica Kongregacija za nauk vjere uskoro će se zvati Dikasterij za nauk vjere i više neće biti tzv. Suprema (prva među jednakima). Ulogu najvažnijeg dikasterija sada će preuzeti Dikasterij za evangelizaciju koji će promicati navještaj kršćanske poruke po svem svijetu.

Planirano 16 dikasterija

Prema starom i još uvijek aktualnom ustavu Kurije iz 1988. postoji devet kongregacija i jedanaest (kasnije 12) Papinskih vijeća. Prema Praedicate Evangelium cijela Kurija trebala bi biti organizirana u 15 ili 16 dikasterija, odnosno sva bi “ministarstva” imala isti naziv “dikasterij”. Državni tajnik ostaje i dalje kao središnji instrument, a to uključuje i Ministarstvo vanjskih poslova Svete Stolice.

Dikasterij za cjeloviti ljudski razvoj

Ovaj Dikasterij imat će važnu ulogu “promicanja borbe protiv siromaštva i korupcije”, odnosno podupiranja “dobrog upravljanja” kako bi “služio javnom interesu” i postigao “ciljeve održivog razvoja”.

Očekuje se da će nakon trenutnih konzultacija nova Apostolska konstitucija o Rimskoj kuriji biti proglašena početkom 2022. godine.

KNA* | Fratellanza umana (30.05.2019.)

Katholische Nachrichten-Agentur (KNA) najveća je katolička novinska agencija u Europi. U vlasništvu je Katoličke crkve u Njemačkoj. Njene partnerske agencije su Kathpress u Austriji i Kath ch u Švicarskoj. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?

Hvala što ste pročitali ovaj tekst. Ako želite pratiti slične sadržaje, pozivamo vas da zapratite naš WhatsApp kanal fratellanza.net klikom OVDJE ili našu Fb stranicu klikom OVDJE.