Prvog dana posjeta Rumunjskoj Papa je podsjetio da je briga za najugroženije najbolja provjera stvarne dobrote modela društva
Andrea Tornielli – Vatican News
U Papinim govorima tijekom prvog dana posjeta Rumunjskoj može se pratiti putokaz za budućnost Europe i svijeta. Obraćajući se predsjedniku i vlastima zemlje Papa je objasnio kako pozornost na posljednje u društvu predstavlja “najbolju provjeru stvarne dobrote modela društva koje se gradi”. Što više jedno društvo “prisvoji srcu situaciju najugroženijih” – primjećuje Franjo – “to se više ono može nazvati istinski civiliziranim”. Da bismo to postigli potrebna su nam središta visokih financija sa srcem i dušom osobođenih “neobuzdane moći”, “svjesna središnjosti ljudske osobe i njenih neotuđivih prava”. Ovo sigurno nije prvi put da Papa upire prst na jednu od pošasti našeg vremena: ekonomsko-financijski sustav koji je u središte stavio “boga novca” te mu se klanja, umjesto da u središtu ima žene i muškarci koji rade. Ove riječi Petrova nasljednika transverzalne su i neugodne jer se ne mogu lako ukorijeniti. Riječi su to koje opisuju nelagodnost koju su iskusili mnogi narodi suočavajući se sa sve invazivnijim i neljudskijim moćnicima i strukturama. To je alarm za Europu koja, čini se, ponekad zaboravlja brigu za osobe, a koja bi umjesto toga trebala biti bliže toj duši narodâ koju je spomenuo Papa.
Ovakav Franjin stav bio je izražen i na sastancima s poglavarima Rumunjske Pravoslavne Crkve. Papa je pozvao kršćane na “zajedničko slušanje Gospodina”, osobito u ovim vremenima “u kojima su putovi svijeta doveli do brzih društvenih i kulturnih promjena. Mnogi su imali koristi od tehnološkog razvoja i ekonomskog blagostanja, ali još više osoba ostalo je neumoljivo isključeno. Istovremeno je s time usuglašena globalizacija pridonijela iskorjenjivanju vrijednosti naroda, slabeći etiku i življenje zajedništva, a posljednjih godina i zagađujući sveprisutnim osjećajem straha koji je često potican i koji dovodi do stavova zatvaranja i mržnje”.
“Moramo si pomoći” – dodao je Papa – “da se ne prepustimo zavođenjima “kulture mržnje” i individualizma, koja možda više nije ideološka kao u vrijeme ateističkog progona, ali je ipak zavodljiva i materijalistička. Ona često kao put razvoja predstavlja ono što se čini neposrednim i odlučnim, ali u stvarnosti je ravnodušna i površna”.
Zbog toga u parafraziranoj molitvi Oče naš, koju je papa Bergoglio predložio u novoj pravoslavnoj katedrali u Bukureštu, postoji molitva da Gospodin svim kršćanima da “kruh sjećanja, milost za jačanje zajedničkih korijena našeg kršćanskog identiteta, neophodnih korijena u vremenu u kojem čovječanstvo, a posebice mlade generacije, riskiraju osjetiti se iskorenjenima usred tolikih nestabilnih situacija nesposobnih utemeljiti postojanost”.
Ponovno otkrivanje korijena, zajedničkih vrijednosti i sna osnivačâ Europe nisu elementi “identiteta” koji stvara razdvajanje i nove zidove. Riječ je o skrivenom naslijeđu koje treba iskopati kako bi se stvorile nove veze te sposobnosti prihvaćanja i istinske integracije.
Fratellanza umana (01.06.2019.)
Autorski sadržaji i prijevodi na Fratellanza umana vlasništvo su stranice i autora. Isti se mogu slobodno prenositi na druge medije samo ako su autori potpisani i pored njihova imena vidljivo stoji Fratellanza umana s linkom na originalni tekst.