Mogu li kršćani imati koristi od kritičara religije? Teolog Tomáš Halík mišljenja je: Da! Iako to znači “unakrsnu paljbu”, Bog pritom nije izgubljen. Halík poziva i kršćane da ne izgube nadu u obnovu Crkve.
Katolički teolog i autor bestselera Tomáš Halík pozvao je kršćane na dijalog s kritičarima religije. Kršćani bi morali proći kroz “unakrsnu paljbu” i uzeti je za ozbiljno, pozvao je Halík na subotnjem online kongresu o suvremenim oblicima religijskih uvjerenja. U takvom se dijalogu “gube mnoge religijske sigurnosti i iluzije, ali ne i sam Bog”, naglasio je profesor sociologije na Karlovu sveučilištu u Pragu. Vjera bi time mogla ponovno postati “slobodni čin”.
Halík je pozvao kršćane da ne izgube nadu u obnovu Crkve. Kroz povijest se uvijek iznova mogu pratiti ciklusi rasta, propadanja i ponovnog oporavka Crkve. Odlučujuća je sposobnost kršćana da mogu stupati u kontakt s drugim kulturnim snagama i da se ne povuku na margine društva.
Julia Knop, profesorica dogmatike u Erfurtu, naglasila je da je temeljno povjerenje u Crkvu zbog skandala oko zlostavljanja “do srži” potreseno i kod jako predanih katolika. Zbog dugogodišnjeg izostanka rješavanja problema seksualnog nasilja i duhovne manipulacije došlo je do zaoštravanja debate oko struktura moći, ređenja žena i seksualnog morala pa sve do dovođenja u pitanje same kršćanske vjere. Zbog toga je pogrešno kada kritičari, kao alternativu reformskom dijalogu Sinodalnog puta njemačkih katolika, samo pozivaju na crkvene inicijative za produbljivanje vjere.
Iskustvo “Božje odsutnosti“
Na istom kongresu, profesor sustavne teologije na univerzitetu u Sibiu/Hermannstadtu, Stefan Tobler, osvrnuo se na suvremene utemeljiteljice duhovnih pokreta i njihov način ophođenja s krizama vjere. Kao primjer naveo je Madeliene Delbrel (1904-1964), Majku Tereziju (1910-1997) i Chiaru Lubich (1920-2008). I one su imale neka dugotrajna iskustva “Božje odsutnosti”.
Dvodnevni kongres je bio organiziran pod motom “Što i kako bez Boga?”. Organizatori su bili Katolička akademija biskupije Dresden-Meißen i pokret Fokolara. Kongres je trebao tematski nastaviti proljetno plenarno zasjedanje Njemačke biskupske konferencije koja se također bavila pitanjem crkvene krize. Uz to se kongres razumijevao kao popratni događaj Sinodalnog puta (kna; fratellanza.net).
Prijevod: Darko Pejanović