José Melero Pérez
Anthony de Mello (Bombay, 1931— New York, 1987) bio je isusovac i psihoterapeut, smatran jednim od najvažnijih duhovnih učitelja 20. stoljeća. Široko je cijenjen zbog svoga inovativnog i trajno aktualnog djela koje povezuje duhovnost Istoka i Zapada. Autor je bestselera koji su prodani u milijunima primjeraka diljem svijeta, poput knjiga Buđenje, Put k Bogu i Svjesnost. Neki od najpoznatijih suvremenih duhovnih učitelja hvalili su oslobađajući utjecaj praktične duhovnosti koju je de Mello zagovarao.
Nakon njegove smrti, 1998. godine je Kongregacija za nauk vjere, na čelu s tada kardinalom Ratzingerom, provela istragu njegovih djela i ocijenila neke dijelove „nekompatibilnima“ s katoličkom vjerom. Neka katolička izdanja njegovih knjiga stoga sadrže upozorenje:
„Knjige koje je napisao otac Anthony de Mello napisane su u multireligijskom kontekstu, s namjerom da pomognu sljedbenicima drugih religija, agnosticima i ateistima u njihovom duhovnom traženju. Autor nije imao namjeru da one budu priručnik katoličke vjere, doktrine ili dogme.“
Prva meditacija Anthonyja de Mella: Poziv na ljubav
U svojoj prvoj meditaciji de Mello navodi da postoje dvije vrste osjećaja koji su međusobno nespojivi: svjetovni i duhovni.
Prvi se temelje na ponosu koji osjećamo kada nas drugi ohrabruju ili cijene zbog našeg načina razmišljanja i ponašanja. Takvi osjećaji samo učvršćuju samopoštovanje koje ovisi o tuđem mišljenju. Ti se osjećaji javljaju i kada posjedujemo nepotrebno obilje stvari, kada se prepuštamo ovisnosti o kupovini ili uživamo u političkoj i/ili ekonomskoj moći.
Drugi osjećaji, pak, dolaze iznutra, neovisno o vanjskim okolnostima. To su osjećaji unutarnjeg mira i psihičke sreće koje osjećamo kada nešto činimo s radošću ili užitkom, kada se naše srce ispunjava vedrinom i zahvalnošću.
Primjerice, kada čitamo knjigu koja nas zanima, obavljamo posao koji nas ispunjava, pišemo dnevnik, knjigu ili blog, slušamo glazbu, ili promatramo prirodu: kišu, izlazak ili zalazak sunca, snijeg, šetamo šumom ili obalom osjećajući duboku povezanost s prirodom.
Na nama je da odbacimo prvu vrstu osjećaja jer nas oni zarobljavaju i sprječavaju da otvorimo vrata drugoj vrsti, onoj koja vodi prema istinskoj slobodi i sreći.
Najpoznatije misli Anthonyja de Mella
Mnoge izreke de Mella ne mogu se svrstati u određeni religijski okvir. U njima je spojio elemente istočnih religija s katolicizmom, ali i sa socijalnom porukom. Iako je njegov način razmišljanja za neke bio kontroverzan, milijuni ljudi diljem svijeta pronašli su nadahnuće u njegovu učenju. Njegove misli otkrivaju ekumenskog mislioca koji je jasno uočavao bitne aspekte suvremene duhovnosti. I sam je potekao iz konteksta sinteze različitih kultura i vjera.
Evo nekih od njegovih najpoznatijih izreka:
1. Sreća
„Sreća ne može ovisiti o okolnostima. Tvoja reakcija na okolnosti ono je što te čini nesretnim.“
2. Kontakt s prirodom
„Kad se previše udaljiš od prirode tvoj duh vene i umire, jer je nasilno odvojen od svojih korijena.“
3. Suvremene droge
„Odobravanje, uspjeh, pohvala i priznanje – to su droge kojima nas je društvo učinilo ovisnicima. A kad ih nemamo, patnja je strašna.“
4. Važnost promjene
„Tko želi biti postojano sretan, mora se često mijenjati.“
5. Život u sadašnjem trenutku
„Ne postoji ni jedan trenutak u tvom životu u kojem nemaš sve što ti je potrebno da budeš sretan. Razlog tvoje nesreće je to što stalno misliš na ono što nemaš, umjesto da razmišljaš o onome što imaš sada.“
6. Ljubav kao snaga preobrazbe
„Postoji samo jedna potreba: potreba ljubiti. Kada netko to otkrije, biva preobražen.“
7. Sloboda i autonomija
„Sebičnost je zahtijevati da drugi čini ono što ti želiš. Dopustiti svakome da čini ono što želi – to je ljubav. U ljubavi nema zahtjeva ni ucjena.“
8. Samospoznaja
„Najvažnije pitanje na svijetu, temelj svakog zrelog čina, jest: Tko sam ja? Jer bez samospoznaje ne možeš upoznati ni Boga. Upoznati sebe – to je temeljno.“
9. Potreba za propitivanjem svijeta u kojem živimo
„Ovo su stvari koje će uništiti ljudski rod: politika bez načela, napredak bez suosjećanja, bogatstvo bez rada, učenje bez tišine, religija bez hrabrosti i štovanje Boga bez savjesti.“
10. Neznanje i mudrost
„Kad vidiš da danas nisi onoliko mudar koliko si mislio da si bio jučer, tada si danas mudriji“ (religiondigital.org; fratellanza.net).