Foto: © kna (arhivska)
Dopredsjednik Vijeća biskupskih konferencija Europske unije (COMECE), mons. Antoine Hérouard, nadbiskup Dijona, u kratkom intervjuu govori o opasnosti koju za Europu predstavlja ruska agresija na Ukrajinu. Mir, naglašava, pretpostavlja minimum pravde, inače je to samo predah prije ponovnog izbijanja sukoba.
Malo Tresca, La Croix
Rizik od proširenja rata u Europi izvan Ukrajine, rasprava oko dijeljenja francuskog nuklearnog kišobrana… Kako ste primili najave Emmanuela Macrona tijekom njegovog govora u srijedu, 5. ožujka?
Osjetila se ozbiljnost u predsjednikovom govoru kojim je htio posvijestiti građanima trenutnu situaciju. Preokret u savezništvu Sjedinjenih Država koje sada podržavaju Rusiju, predstavlja značajnu opasnost ne samo za Ukrajinu, već posredno i za cijeli europski kontinent.
Prošle godine posjetio sam Ukrajinu, Lvov – grad na zapadu zemlje, daleko od prve crte. Ali i tamo sam vidio tragove i posljedice rata, na objektima koji su oštećeni bombama, a pogotovo pri obilaska vojnog groblja. Niz grobova poredanih dužinom većom od kilometra. Naš vodič, profesor s Katoličkog sveučilišta u Lvovu, govorio nam je “ovdje je jedan od mojih studenata, ovdje je moj kolega…”.
Tada shvatimo da rat nije nešto apstraktno: to je tragedija za cijelo stanovništvo, za cijelu zemlju. Ukrajinci kažu da su svjesni da borba koju vode za opstanak svoje zemlje nadilazi nacionalne okvire, da se na neki način tiče i cijele Europe. S druge strane, rekli su i to da je bilo previše patnje, previše mrtvih, previše ranjenih, previše razdvojenih obitelji da bi mogli prihvatiti bilo kakav prekid vatre. Postoje pitanja povezana s činjeničnim stanjem, s određenom idejom pravde.
Što mislite, kakvu ulogu mogu odigrati europske institucije u ovoj novoj eskalaciji?
Mons. A.H: Obustavom vojne pomoći Sjedinjenih Država, Europa se danas suočava sa vlastitom sudbinom. To ne znači da ćemo se boriti u Ukrajini… Europa je svakako velika ekonomska sila, ali nije ni politička ni vojna sila. Čelnici država i vlada donose vrlo važne odluke kako bi ojačali obrambene sposobnosti zemalja.
Vidimo da postoji velika bojazan kod predstavnika država koje su u neposrednoj blizini Rusije – Poljska, Baltičke i Skandinavske zemlje – koje se pitaju tko će biti sljedeća meta ruskih čelnika nakon Ukrajine. A vidimo da prijetnje danas postoje i na drugim razinama: širenje lažnih informacija, miješanje u tijek izbora pojedinih zemalja…
U ovom kontekstu nove sigurnosne arhitekture na globalnoj razini, i mi Europljani trebamo biti spremni braniti određene vrijednosti i ideje koje nam se čine važnima: pravnu državu, poštivanje zadanih riječi i ugovora, poštivanje naroda, dostojanstvo svake osobe itd.
Kako se razvijalo stajalište Vijeća biskupskih konferencija Europske unije (COMECE) posljednjih tjedana nakon ove eskalacije napetosti i u ovom vrlo nestabilnom geopolitičkom kontekstu?
Od početka invazije na Ukrajinu, prije tri godine, COMECE je već objavio nekoliko deklaracija koje idu u istom smjeru. Posljednja datira s početka ovog tjedna… Mislim da ovdje treba sagledati svu težinu situacije i vjerodostojnost riječi koje se koriste. Postoji agresija jedne zemlje na drugu zemlju i na međunarodno priznate granice. Tako nešto ni u kojem slučaju ne može biti prihvatljivo.
Naravno, svi teže za tim da se definiraju uvjeti za uspostavu mira. Ali mir ne može biti jednostavno prekid borbi. Mir isto tako pretpostavlja minimalno razumijevanje pravde, jer inače mira neće ni biti – bit će to samo predah, najava idućeg rata. Zbog toga je COMECE ponovno htio iskazati svoju blizinu i solidarnost s ukrajinskim narodom i patnjama koje proživljava u posljednje tri godine.
Šire gledano, Crkva se uvijek treba postaviti na razinu etike i istine. Riječ Crkve treba potvrđivati temeljna načela socijalnog nauka Crkve: dostojanstvo svake osobe, solidarnost, zahtjev za pravdom, skrb za one koji su u nevolji i siromaštvu… (la-croix.fr; fratellanza.net).
S francuskog prevela: Isusova mala sestra Vesna Zovkić