Foto: KNA, ilustracija
Težinu pandemije koju trpi Bosna i Hercegovina najbolje oslikavaju relevantni statistički podaci i usporedbe s drugim državama. BiH je po stranici Worldometers izbila na prvo mjesto po smrtnosti na milijun stanovnika.
Bosna i Hercegovina bilježi tako 3.134 smrtna slučaja na milijun stanovnika, više od Mađarske na drugom mjestu koja ima 3.128.
Na globalnoj svjetskoj listi ispred BiH je samo Peru sa zastrašujuća 5.934 smrtna slučaja na milijun stanovnika. Po ovoj stranici Bosna i Hercegovina dosad je registrirala 225.857 slučajeva zaraze koronavirusom, a 10.203 osobe su preminule. Oporavilo se 192.218 pacijenata, a ukupno je 1.188.929 urađenih testiranja. Trenutno je aktivno 23.436 slučajeva.
Zdravstvene vlasti u ovoj zemlji apeliraju na građane da se pridržavaju mjera i uputa zbog straha od četvrtog vala, a stalni su pozivi građanima za cijepljenje, no zbog zaostalog mentaliteta, neraspoloženosti za solidarnost ili mitova urote mnogi se tomu protive. Tomu uvelike doprinosi i neodgovornost prilikom velikih javnih okupljanja, kao i nemar određenog broja vjerskih službenika koji u crkvama i džamijama mjesecima dopuštaju ponašanje kao da virus i ne postoji: bez maski, dezinfekcije i sigurnosnog razmaka.
Zasigurno da i negacionisti snose moralnu odgovornost za ovoliku smrtnost. U BiH je samo u petak, 17. rujna, zabilježeno 995 novozaraženih koronavirusom te 32 smrtna slučaja.
„Svemu ovome vrlo značajan doprinos daju društvene mreže i internet gdje se nemilice objavljuju i propagiraju članci i multimedijski zapisi koji daju eklatantno pogrešne podatke lukavo zapakirane tako da daju iluziju kvalitetnog znanstvenog znanja. Vrlo je teško nekada čak i medicinski obrazovanim ljudima odvojiti laž od istine jer to zahtijeva ozbiljan trud i vrijeme. Tragičnim smatram da populacija ne vjeruje institucijama i etabliranim stručnjacima, ali je spremna povjerovati u opskurne članke s portala koji zarađuju na temelju većeg broja posjetilaca, a što je često i njihov jedini motiv”, kaže za Dw prof. dr. Nermin Salkić, profesor na Medicinskom fakultetu u Tuzli te do daje:„Ja bih iskreno kao nikada do sada htio da me vrijeme i događaji demantiraju, ali se bojim da ćemo zbog same prirode delta varijante, te niske stope imuniziranosti imati sličnu, ako ne i goru situaciju.”
Tragični statistički brojevi sigurno su povezani s kasnim početkom masovnog cijepljenjem te slabijim odazivom. Posljednjih dana pažnju je izazvala vijest da se cijepilo tek 1,5 posto studentske populacije (worldometers; fratellanza.net).