U intervjuu španjolska bibličarka koju je Papa Franjo imenovao tajnicom Papinskoga biblijskog povjerenstva – prvom ženom na toj dužnosti – izražava iznenađenje i zahvalnost zbog ovog izbora.
Ona je žena koja je svoj život strastveno posvetila proučavanju Biblije. Profesorica Starog zavjeta na Papinskom sveučilištu Gregoriana, dugogodišnja stručnjakinja za Sveto pismo, španjolska redovnica Nuria Calduch-Benages, misionarka Svete obitelji iz Nazareta, sudjelovala je i u radu Studijskog povjerenstva o đakonicama (2016-2019). Prošli tjedan Papa ju je imenovao tajnicom Papinskoga biblijskog povjerenstva. Podrijetlom je iz Barcelone, a prvi put je ušla u tijelo Vatikana 2014. godine te je ponovno potvrđena za novi petogodišnji mandat do 2025. godine. Između ostalih službi, pozvana je profesorica na Papinskom biblijskom institutu u Rimu, redovita suradnica Biblijske katoličke federacije (Federazione Biblica Cattolica), istaknuta članica specijaliziranih časopisa, kao i znanstvenog odbora časopisa Storia delle donne (Università degli Studi di Firenze) i serije “Tesis y Monografías” koju je objavio Verbo Divino (Estella). Sudjelovala je 2008. na Sinodi o Riječi Božjoj kao stručnjakinja.
Kako ste dočekali imenovanje za tajnicu Papinskoga biblijskog povjerenstva i kakav je značaj u tome da je žena na toj dužnosti?
– Dvije riječi mogu sažeti moju reakciju. S jedne strane iznenađenje, jer nikada ne bih zamišljala da bih bila za to imenovana, a s druge strane zahvalnost svim onim ljudima koji su imali povjerenje u mene. Smatram da je prisutnost žena u ovom povjerenstvu, kao i u ostalim, pozitivan i značajan element koji otvara horizonte u Crkvi.
Što je značilo iskustvo sudjelovanja u studijskom Povjerenstvu za đakonat žena?
– Tri godine, od 2016. do 2019., bila sam uključena, zajedno s ostalim članovima, u proučavanje đakonata žena. Pa iako su se dobiveni rezultati na neki način smatrali djelomičnima, iskustvo je bilo vrlo obogaćujuće i s intelektualnog i s crkvenog i s ljudskog gledišta. Stvorili smo odnose prijateljstva i suradnje koji se i dalje nastavljaju. I to smatram privilegijom.
Sveto pismo je u središtu Vaših studija. Što mislite, koji je konkretan doprinos kojeg žene mogu dati baveći se proučavanjem Riječi Božje?
– Njihova stručnost, njihovi interesi i njihova perspektiva. Razmotrite, primjerice, proučavanje ženskih biblijskih ličnosti, njihove priče, upotrebu ženskih metafora, feminističku hermeneutiku i mnoge druge aspekte. Prije četrdeset godina, kad su bibličarke bile gotovo nevidljive, ove teme i pristupi Svetom pismu nisu se razmatrali u biblijskim krugovima. Danas, međutim, svi ih mnogo cijene, muškarci i žene, a publikacije postaju sve brojnije.
Vi predajete Stari zavjet. Debora, Estera, Judita… Ženske figure su središnje u ovim biblijskim knjigama, pokazuju također pozornost prema ženama i važnost koja im se pripisuje u povijesti spasenja, a koje nisu ravnodušne prema ostalim suvremenim narodima Izraela. Kakva vizija žene proizlazi iz ovih tekstova?
– U nekim biblijskim pričama, poput tih koje ste naveli, žene se pojavljuju kao istinske protagonistice povijesti Izraela, s važnim poslanjem kojeg treba ostvariti u korist naroda. Međutim, u drugima one su puki instrumenti muške moći. U trećima ih autori potpuno prešućuju. Njihove priče, tako, nisu ispričane, pa stoga ne možemo čuti njihov glas. To je naša glavna poteškoća. Nadalje, biblijski su tekstovi – ne zaboravimo – vrlo drevni tekstovi u kojima je žena opisana prema arhetipovima svake ere i iz androcentrične perspektive autora (vatican news; fratellanza.net).