Kardinali Jean-Paul Vesco, nadbiskup Alžira, i Giorgio Marengo, apostolski prefekt Ulan Batora, pristali su na razgovor o njihovom životu u Alžiru i Mongoliji. Govore nam o svojem poslanju u Saharskoj pustinji i stepi Gobi, koje ne shvaćaju kao aktivizam, nego kao poniznu prisutnost, naviještajući Evanđelje u društvu koje nema kršćanske korijene.
Često je riječ o začaranom krugu sukoba i gladi iz kojega pogođene zemlje više ne uspijevaju izaći. Ipak, danas nitko više ne bi morao gladovati, smatra Papa, te poziva na veći angažman politike i društva.
24. svibnja – 50. obljetnica antologijskog govora svetog pape Pavla VI.
U multi-religijskom društvu, u kojem susret s drugima podrazumijeva da se uzima u obzir i njihova vjera, njegova duhovnost je izvor blagotvornog nadahnuća.
Stručnjak za spise Christiana de Chergéa, svećenik iz biskupije Nîmes i bivši ravnatelj Znanstvenog instituta za teologiju religija u Marseilleu, objašnjava kako je misao Christiana de Chergéa preoblikovala njegovu viziju kršćansko-muslimanskog dijaloga koji predstavlja potencijal u izazovima međureligijskih odnosa danas.
Pitanje suvremenog navještaja vjere nalazi se u središtu teoloških rasprava o identitetu i poslanju Crkve u 21. stoljeću. Društveni kontekst obilježen je dubokim promjenama: digitalnom transformacijom, pluralizmom, krizom povjerenja u institucije, individualizacijom te globalnim izazovima poput migracija, ekološke krize i rastućih nejednakosti. U takvom okruženju tradicionalni modeli evangelizacije pokazuju ograničenu učinkovitost, što iziskuje novu teološku refleksiju o naravi i metodama navještaja.
Pepelnica, prvi dan Korizme u kršćanskoj liturgijskoj godini, nosi snažnu i pomalo paradoksalnu simboliku. Kad svećenik crta križ od pepela na čelu vjernika izgovarajući: „Sjeti se da si prah i da ćeš se u prah vratiti” ili „Obratite se i vjerujte evanđelju”, ne označava samo početak pokornog razdoblja – već sažima ljudsku egzistenciju, suočava vjernika s istinom o sebi i poziva na unutarnju transformaciju.
Krešimir Cerovac: Papa Franjo, polazeći od ovog načela, odbacuje legalističko shvaćanje vjere koje se iscrpljuje u formalnom poštivanju normi, te naglašava potrebu sjedinjenja objektivne istine i evanđeoskog milosrđa u pastoralnoj praksi, kako bi crkveno djelovanje ostalo vjerno doktrini, ali istodobno usmjereno na konkretne osobe i njihovo spasenje.
Tijekom 2026. godine, Crkva u Bosni i Hercegovini po prvi put će službeno imati muškarce i žene laike u službi akolita, koji imaju ovlast pomagati pri pričesti, odnosno dijeliti Tijelo Kristovo vjernicima. Ovaj povijesni korak dio je šire reforme Katoličke Crkve koja prepoznaje važnu ulogu laika u liturgijskom i pastoralnom životu zajednice.
U suvremenom svijetu ljudsko dostojanstvo često se zanemaruje, nepotpuno tumači i suočava se s brojnim izazovima. Ljude se sve češće promatra kroz prizmu korisnosti, profita ili političkih interesa, a ne kroz njihovu neotuđivu vrijednost.