Pastoralno pismo Irske biskupske konferencije ‘Sto tisuća dobrodošlica?’
“Dragi prijatelji, nemojmo zaboraviti Kristovo tijelo koje je u tijelu izbjeglica: njihovo tijelo je Kristovo tijelo.” (Papa Franjo)
“Dragi prijatelji, nemojmo zaboraviti Kristovo tijelo koje je u tijelu izbjeglica: njihovo tijelo je Kristovo tijelo.” (Papa Franjo)
Maronitski biskup iz Libanona, Mounir Khairallah (71), ovih dana boravi u Rimu na drugom zasjedanju Sinode o sinodalnosti. Za vrijeme stanke ispričao je svoju životnu priču u kojoj se očituje drama njegove domovine Libanona, pogođenog nedavnom eskalacijom sukoba između Izraela i Hezbollaha.
Nažalost, mnogi često brzo, nepromišljeno i bez zadrške kritički reagiraju na pojedine izjave i komentare pape Franje, pritom ih često izvlačeći iz konteksta.
Knjigu je s francuskoga prevela Isusova mala sestra Vesna Zovkić, uredio ju je Branko Jurić, a objavili su je Isusovačka služba za izbjeglice (JRS) i Hrvatska biskupska konferencija (HBK). Drugo izdanje izašlo je godinu kasnije. Pogovor je napisao p. Fabio Baggio C.S. dotajnik Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja, čiji tekst donosimo u cijelosti.
Tradicija je važna, ali mora biti živa i ostavljati vjernike otvorenima za nadahnuće Duha. Ne smije tretirati kao mrtvo slovo u kojem se izraz vjere smatra nepromjenjivim.
„ […] Eshatološka nada ne umanjuje važnost zemaljskih obveza, naprotiv, daje im nove pobude za njihovo ostvarenje …“ (Drugi vatikanski Koncil, „Gaudium et spes“)
Islamski učenjaci stoljećima su tražili Zemaljski raj prepoznavajući ga na mnogim mjestima diljem svijeta: Sirija, Perzija, Kaldeja (Mezopotamija)…
Papa Franjo napisao je 17. srpnja 2024. Pismo o ulozi književnosti u formaciji koje donosimo u cijelosti.
Najveće zapovijedi nisu slavljenje latinske mise ili tradicionalističke supkulture, već ljubav prema Bogu i bližnjemu, na što ukazuje evanđelist Matej. Na tom području Crkva danas gubi vjerodostojnost, što kritičari pape Franje često zanemaruju ili prešućuju.
U srijedu, 31. srpnja, papa Franjo posjetio je luna park u Ostiji, primorskom odmaralištu nadomak Rima. Tamo je susreo malu sestru Geneviève Jeanningros, francusku redovnicu iz Bratstva Isusovih malih sestara koju je upoznao, u tragičnim okolnostima, još dok je bio nadbiskup Buenos Airesa.