U petak, 7. studenoga, u Lurdu, kardinal Jean-Marc Aveline založio se da Crkva u politički napetom kontekstu “sačuva slobodu govora”. Tijekom Plenarnog zasjedanja Biskupske konferencije, iznio je i svoje prioritete: obrazovanje, borbu protiv nasilja i solidarnost sa Svetom Zemljom.
Anthony de Mello (Bombay, 1931— New York, 1987) bio je isusovac i psihoterapeut, smatran jednim od najvažnijih duhovnih učitelja 20. stoljeća. Široko je cijenjen zbog svoga inovativnog i trajno aktualnog djela koje povezuje duhovnost Istoka i Zapada. Autor je bestselera koji su prodani u milijunima primjeraka diljem svijeta, poput knjiga Buđenje, Put k Bogu i Svjesnost. Neki od najpoznatijih suvremenih duhovnih učitelja hvalili su oslobađajući utjecaj praktične duhovnosti koju je de Mello zagovarao.
Hoće li mi opet prigovarati da sam na strani komunizma? Prihvaćam ga samo u onome što je preuzeto iz Evanđelja: obrana siromašnih i potlačenih, zalaganje za pravedniji i bratskiji svijet…
Prva apostolska pobudnica pape Lava XIV., “Dilexi te”, poziva nas da u djelotvornoj ljubavi prepoznamo samo srce poslanja Crkve. Za Papu, kako ističe o. Benoist de Sinety, župnik i dekan grada Lillea, nije moguće birati svoje vlastite ciljeve, zaboravljajući na siromašne: “Ne nalazimo se u domeni dobrotvorstva, nego na raziniObjave”.
Evanđelje nije ukras. Nije tamjan. Nije ugodna emocija uz lijepu pjesmu. Evanđelje je tijelo, povijest, krv, rana, razlomljeni kruh, pružena ruka. Isus nije ostao u hramu; otišao je na periferiju. Nije odlazio na seminare da bi se osjećao dobro i odvojio od stvarnosti. On je dotaknuo gubavca. Hodio je s posljednjima.
Meksička redovnica Teresa Maya, iz Družbe Milosrdnica Utjelovljene Riječi, održala je 11. listopada razmatranje o miru pred 16.000 redovnika i redovnica okupljenih u Rimu u sklopu Jubileja posvećenog života. Bivša predsjednica Konferencije viših poglavarica Sjedinjenih Američkih Država (LCWR) u ovom razgovoru produbljuje temu o tome kako su posvećene osobe pozvane biti tvorci mira.
Sanjam da će bh. vjerske lidere, svaku vjernicu i svakog vjernika ponaosob, sve bh. vjerske zajednice do dna duše potresti „vapaj Zemlje i vapaj siromašnih“, koji sve snažnije odjekuje i našom domovinom zbog beskrupuloznog razaranja okoliša, i nagnati ih da se svi zajedno odvažno zapute stazom ekološkog obraćenja.
Na redovnoj općoj audijenciji u srijedu 29. listopada na Trgu sv. Petra u Vatikanu, papa Lav XIV. održao je katehezu u prigodi 60. obljetnice koncilske deklaracije „Nostra aetate“ te se susreo s hodočasnicima, vjernicima i predstavnicima različitih religijskih tradicija. Prijevod kateheze donosimo u cijelosti.
Papa Lav XIV. uživa potporu 84% američkih katolika, dok ih se samo 4% negativno izražava o njemu. Među stanovništvom koje nije katoličko, 56% ima pozitivan stav. Podaci dolaze iz istraživanja Pew Research Centra provedenog u rujnu.
Slušamo i čitamo da Lav XIV. ne zazire od teologije oslobođenja, niti od njezina najpoznatijeg predstavnika, Gustava Gutiérreza. Papa je u nedavnom i svom prvom velikom intervjuu, s Elise Ann Allen, rekao: „Način na koji ljudi gledaju unatrag na ono što nazivamo teologijom oslobođenja često je pogrešan i nepotpun; jer evanđelje naviješta oslobođenje, poziva nas na slobodu. Stoga teologija oslobođenja, iz perspektive Gustava Gutiérreza primjerice, znači početi gledati očima siromašnih i zajedno s njima, kako bismo razumjeli kako je Bog u nama i među nama.“