Iznad svega, želim spriječiti da ova zemlja iskrvari
Joachim Heinz | KNA
Sarajevo/Bonn (KNA) Prije 30 godina počeo je rat u Bosni i Hercegovini, koji je urezan u sjećanje čovječanstva, prije svega zbog pokolja u Srebrenici. Borbe su okončane Daytonskim sporazumom 1995. – no politička situacija u ovoj balkanskoj državi ostaje napeta. Prije samo nekoliko tjedana EU je povećala broj svojih vojnika stacioniranih u Bosni i Hercegovini u sklopu operacije EUFOR-Althea sa 600 na 1.100 vojnika. Visoki predstavnik bi u ime međunarodne zajednice trebao provoditi civilne aspekte Daytonskog sporazuma. Bivši njemački savezni ministar poljoprivrede Christian Schmidt obnaša tu dužnost od kolovoza 2021. U razgovoru za Katholische Nachrichten-Agentur (KNA) govori o moći i nemoći u politici.
KNA: Gospodine Schmidt, što točno radi Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu?
Schmidt: Visoki predstavnik prati demokratsku tranziciju u Bosni i Hercegovini. Svakih šest mjeseci obavještava Vijeće sigurnosti UN-a i glavnog tajnika UN-a o trenutnom stanju stvari.
KNA: Kako možete provoditi svoje odluke?
Schmidt: Uz bonske ovlasti, visoki predstavnik ima priliku donositi izvršne odluke, odnosno direktive, zakone, a također i kadrovske odluke.
KNA: To zvuči kao dalekosežan utjecaj.
Schmidt: Što se tiče mojih zakonskih ovlasti, približavam se – da budem otvoren – diktatorskim, jer nema mogućnosti prigovora na moje odluke. Zato te ovlasti provodim vrlo oprezno: svaka intervencija je šamar za one koji žele samostalno razvijati državu. No, nažalost, Bosna i Hercegovina je trenutno ponovo zapala u samoblokadu, zbog čega bi moglo biti potrebno da koristim bonske ovlasti.
KNA: Možete li navesti primjere?
Schmidt: U Republici Srpskoj, jednom od dva entiteta Bosne i Hercegovine, nastoji se prisvojiti imovina iz državne imovine bivše Jugoslavije. Zasad, međutim, još uvijek nema zakona o tome. Stoga savjetujem da je svaka transakcija ništavna sve dok nema pravnog pojašnjenja. Još jedan aktualan primjer je rasprava o zakonu o procesuiranju veličanja ratnih zločina i genocida…
KNA: …koji je izdao vaš prethodnik Valentin Inzko.
Schmidt: Problem nije u tome što je zakon donesen.
KNA: Nego?
Schmidt: Kada međunarodna zajednica, koju predstavlja visoki predstavnik, naloži takav zakon jer Parlament ne može postići konsenzus, to govori više o stanju u društvu nego o zakonu.
KNA: Što iz ovoga slijedi?
Schmidt: Poslao sam zahtjev Parlamentu da donese svoj zakon koji zadovoljava standarde međunarodne zajednice i Europe. Obećao sam da ću, ako takav zakon stupi na snagu i ako ga ja provjerim, biti spreman sam povući uredbu koju je donio moj prethodnik.
KNA: Književnik Dževad Karahasan smatra da je Daytonski ustav ‘moronski konstrukt’ koji Bosnu čini ‘birokratskim čudovištem’. Možete li to prihvatiti?
Schmidt: Lako je to kritizirati, no onda umjesto toga morate reći kako bi stvari trebale ići. Da, Daytonski ustav ima tendenciju pretjerane regulacije. Ali dobra stvar u vezi s Daytonskim sporazumom je to što je donio mir.
KNA: Nakon gotovo tri desetljeća, to je valjda malo.
Schmidt: Mir je vrlo važno dobro, to ljudi ovdje znaju. Daytonski ustav mora ostati na snazi dok ne bude novog. A to se ne može dogovoriti između svjetskih čelnika i nametnuti ljudima, već to mora doći iz društva.
KNA: Vi ste prvi Visoki predstavnik kojeg nadležni upravni odbor Vijeća za promicanje mira nije jednoglasno imenovao.
Schmidt: Za imenovanje je potrebna većina u upravnom odboru. Međutim, Rusija se tada jako trudila donijeti takvu odluku Vijeću sigurnosti UN-a, što nije bio slučaj ni s jednim mojim prethodnikom, a što ni Daytonski sporazum ne predviđa. Sada to vidim kao dio ruske strategije da se udalji od svjetskog poretka utemeljenog na normama.
KNA: Slabi li to Vašu poziciju?
Schmidt: Ne, jer imam punu potporu i podršku međunarodne zajednice, minus Rusije. Postoje neki lideri u Republici Srpskoj koji se osjećaju povezanim s Rusijom i kritični su prema mom stavu. Međutim, nema zanemarivanja mog ureda.
KNA: Što mislite zašto je tako?
Schmidt: Uostalom, jer visoki predstavnik predstavlja međunarodnu zajednicu. A tu je i vojni mandat EUFOR-Althea. Ova organizacijska i stabilizirajuća snaga nije ništa novo.
KNA: Kakve su posljedice ruskog rata u Ukrajini?
Schmidt: Rukovodstvo Republike Srpske se ponaša kao da može ostati neutralno. Nedovoljna pozicija. Jer ako želite unaprijediti europske integracije, morate pokazati svoje boje. Zanimljivo je da su rođaci u Beogradu, odnosno Republici Srbiji, osudili rat u Ukrajini.
KNA: Što kažete onima koji upozoravaju na secesiju Republike Srpske?
Schmidt: Moj posao je da provodim Daytonski sporazum koji osigurava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Svatko tko ima fantazije o samostalnosti mora imati posla s međunarodnom zajednicom i sa mnom. Osim toga, Republika Srbija nema interes da entitet sa oko 900.000 stanovnika prizna kao samostalnu cjelinu. Republika Srpska sama po sebi nije ekonomski i politički održiva.
KNA: Muslimani Bošnjaci, Hrvati katolici i pravoslavni Srbi – jesu li religije dio problema ili dio rješenja?
Schmidt: Kad sam preuzeo dužnost, bio sam zapanjen da međunarodna zajednica nije uspjela ni školarcima u BiH prenijeti zajedničku povijesnu osnovu. A također se pitam: gdje su tada bile vjerske zajednice? Naravno, postoje veze između etničke pripadnosti i vjere. Vjerski predstavnici trebali bi prednjačiti u pitanju zajedničkog rasta. Reis-ul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović glede toga je vrlo otvoren. Imam dojam da o tim pitanjima intenzivno razmišlja i papa Franjo. Čini se da je Srpska pravoslavna Crkva najteža, ali ohrabrujući signali stižu od patrijarha u Beogradu.
KNA: Vjerski predstavnici nedavno su upozorili na nove tenzije u Bosni i Hercegovini – zar ne?
Schmidt: Nažalost, da. Kao i drugdje na Balkanu, ne radi se prvenstveno o etničkim tenzijama, već i o korupciji, koju prekriva nacionalizam. Ako se odgovorni konačno ne nagovore da se izvuku iz ovog začaranog kruga, budućnost će biti teška ne samo za samu državu. Bosnu se često naziva “Jugoslavijom u malom”. To daje ideju o destabilizirajućim učincima, čiji bi neuspjeh mogao utjecati na susjedne zemlje.
KNA: Je li Njemačka posvetila dovoljno pažnje zbivanjima na Balkanu?
Schmidt: Njemačka i EU vode se pogrešnim dojmom da stvari idu dobro tamo gdje ne lupa i ne pari. To je zabluda. Vjerujem da se sadašnja savezna vlast želi više fokusirati na probleme na Balkanu.
KNA: Vaš prethodnik Valentin Inzko bio je na dužnosti dvanaest godina, a ostali visoki predstavnici između jedne i tri godine. Kakva je Vaša prognoza?
Schmidt: Nema vremenskog ograničenja. Iznad svega, želim spriječiti da ova zemlja iskrvari. Samo prošle godine emigriralo je 170.000 ljudi od tri milijuna stanovnika, većinom dobro obrazovanih. Ako uspijemo preokrenuti ovaj trend, bit će to važan korak naprijed.
KNA: To još nije odgovor na pitanje.
Schmidt: U sljedeće dvije godine svi moramo biti jasni kamo idemo. Još uvijek ima nekoliko zalutalih koji su rezervirali pogrešne karte (kna; vatican news).