Foto: KNA, ilustracija
U Srbiji postoji režim sui generis za vjeroučitelje, koji još uvijek nije riješen. Njihov ugovor sa školom traje samo godinu dana i nakon završetka školske godine traži se otkaz. Vjeroučitelji nemaju mogućnost potpisivanja stalnog ugovora, prema važećem “Zakonu o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja”.
Tijekom 2001. godine tadašnji premijer Zoran Đinđić odlučio je obnoviti mogućnost pohađanja vjeronauka u školskom sustavu u Srbiji. Bilo je to razdoblje obnavljanja bliskih odnosa države i Srpske pravoslavne crkve. Tadašnji patrijarh Pavle održao je 2. studenoga 2001. prvi sat vjeronauka u jednoj školi u Beogradu.
Nakon 20 godina mnogi ministri obrazovanja i dalje pokušavaju pronaći rješenje za ovaj problem. U siječnju 2021. godine Sindikat prosvjetnih radnika zatražio je od ministra obrazovanja, znanosti i tehnološkog razvoja Branka Ružića da riješi status vjeroučitelja.
Odgovorio im je 2. veljače da “uvjeti još nisu stvoreni” i da “tako složena situacija zahtijeva detaljnu analizu, širu društvenu raspravu i izjavu nadležnih institucija, tradicionalnih Crkava i vjerskih zajednica”.
Inače, u srpskom školskom sustavu učenici u osnovnoj i srednjoj školi svake godine moraju iznova odabrati jedan od dva izborna predmeta: vjeronauk ili građanski odgoj.
Prema podacima Ministarstva obrazovanja, znanosti i tehnološkog razvoja, u Srbiji ima ukupno 1902 vjeroučitelja.
Kako su iz Ministarstva prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja izjavili za Orthodox Times, u osnovnim i srednjim školama u Srbiji ukupno 441.487 učenika pohađa vjeronauk (63% od ukupnog broja), a 259.013 učenika pohađa građanski odgoj (37%).
Od toga 393.349 učenika pohađa pravoslavni vjeronauk, 15.103 katolički, 1101 evangeličko-luteranski, 561 vjeronauk reformiranih kršćana, 173 vjeronauk ev. slobodnih Crkvi, a 31.200 djece pohađa islamski vjeronauk u osnovnim i srednjim školama (orhodoxtimes.com; fratellanza.net).