Kardinal Blase J. Cupich ‘drukčijemisleći’ je američki biskup. Njegov poziv na cjelovitu zaštitu ljudskog života poprilično se razlikuje od onih koji se uglavnom čuju iz Američke biskupske konferencije.
Prvi dio naslovljen Blase J. Cupich, američki kardinal hrvatskih korijena može se pročitati OVDJE.
Za cjelovitu zaštitu života
Otkako je 1998. u 49. godini života postao biskup Rapid Cityja u Južnoj Dakoti, Blase Cupich se sve jasnije pokazivao kao oponent tada prevladavajućim mišljenjima u Crkvi. Tako se Cupich, pred američke predsjedničke izbore 2004. godine, nije pridružio američkim biskupima koji su izjavili da treba uskratiti pričest svim američkim političarima koji podržavaju zakonski odobrenu slobodu izbora glede abortusa, nego je naglašavao da ni u ovom slučaju “ne možemo izdvajati tek pojedinačno ljudsko pravo. Mi moramo biti spremni razgovarati o svim pravima”, rekao je ističući kako katolici trebaju biti angažirani “i na drugim temama vezanim uz ljudski život”.
“Kulturološki ratnički pristup može se nekome učiniti jedinom opcijom”
Biskup Cupich je 2011. godine savjetovao svećenicima i bogoslovima svoje biskupije da ne sudjeluju na prosvjedima ispred klinika Planned Parenthood, odnosno u djelatnostima pokreta 40 dana za život koje su ovi organizirali ispred klinika. Pojasnio je kako nije zabranio svećenicima moliti pred klinikama, nego da vjeruje kako se “odluka o abortusu ne donosi pred klinikama”, a “u odluke su često uključeni sestra, kćer, rođak ili prijatelj te su one možda bile donešene pod pritiskom ili zbog napuštenosti žene od strane djetetova oca”, ističući u tim tužnim slučajevima odgovornost cijelog društva koje ne prihvaća te osuđuje žene u “neregularnoj” trudnoći. “Kulturološki militantni pristup može se nekome učiniti jedinom opcijom, no s obzirom na agresivan odgovor, to na kraju, osim što nam daje privremeni osjećaj samozadovoljstva, donosi i drugačije (kontraproduktivne) rezultate” – kazao je. Primjer za to je Irska koja je iz jedne vrlo konzervativne krajnosti nakon par desetljeća danas u nezahvalnom položaju s osjećajem odbojnosti drugih osoba prema vjernicima i religiji.
Zdravstvena zaštita temeljno je ljudsko pravo
Zajedno s nekim drugim američkim biskupima usprotivio se prijedlogu reforme zdravstvenog sustava koju je predložila Republikanska stranka te je pozvao na proširenje zdravstvene zaštite na što veći broj građana što smatra temeljnim ljudskim pravom. Cupich se nije odmah pridružio većini američkih biskupa koji su, zbog neslaganja s odredbama o kontracepciji, zabranili zaposlenicima crkvenih organizacija u svojim biskupijama da budu promotori Zakona o povoljnoj liječničkoj njezi, poznatijeg kao Obamacare, već je iskoristio biskupijske organizacije kako bi omogućio pristup zdravstvenom osiguranju što većem broju siromašnih ljudi. Povodom najave Biskupske konferencije SAD-a da će tužiti administraciju predsjednika Obame zbog odredbi o kontracepciji, Cupich je u tjedniku America objavio esej u kojemu je pozvao na povratak uljuđenosti, ističući da je ljutnja vjernika oko odredbe o kontracepciji razumljiva, no da bi eskalacija “mogla donijeti trajnu štetu i Crkvi i naciji te, još gore, nerazmjerno utjecati na najmanje među nama”.
Zaštita djece i mladih
U siječnju 2013., osvrćući se na ubojstva 20-ero djece u osnovnoj školi u Newtownu, tijekom mise za zaštitu života, Cupich je rekao da “ne bismo trebali biti obeshrabreni ili ogorčeni ako nas mnogi sugrađani u ovom trenutku ne poslušaju, niti bismo trebali odustati od nastojanja da se udružimo s drugima (samo zato što se oni u potpunosti ne slažu s nama u svemu) kako bismo poboljšali život mnogih ljudi u potrebi i onih koji koji pate. Istina će pobijediti i moramo vjerovati da će nacija koja kolektivno osjeća slomljeno srce zbog pokolja djece u Newtownu, jednoga dana, uz Božju milost, moći žaliti i ubijenu djecu u maternici”. Cupich je bio član Komisije Američke BK za zaštitu djece i mladih od 2000. do 2003. te ponovno od 2005. do 2006., a 2008. je postao predsjednik Komisije čije je osnivanje zatražila Kongregacija za nauk vjere s ciljem zaštite djece i mladih, odnosno istraživanja žrtava zlostavljanja od strane klerika i osoba u pastoralu Crkve. Cupich je zastupao, a i danas zastupa jasan stav nulte tolerancije glede seksualnog zlostavljanja, a 2011. o zaštiti maloljetnika i prevenciji je rekao: “Ako želimo da ljudi imaju povjerenja u nas, moramo im vjerovati, stoga smo dali najbolje od nas kako bismo bili sigurni u to da smo transparentni pred ljudima”.
Ekonomski libertarijanizam i kapitalizam
U lipnju 2014. govorio je na konferenciji Odgovor Katoličke crkve na libertarijanizam organiziranoj na Američkom katoličkom sveučilištu. Tom prigodom je kritizirao ekonomski libertarijanizam, istaknuvši da je neupitna neodvojivost ljudskog dostojanstva i solidarnosti. “Libertarijanci se kreću u pravcu koji ne samo da ima negativne posljedice za ekonomiju i političke ciljeve globalizacije, nego su i potpuna suprotnost socijalnom nauku Crkve, što posebno naglašava papa Franjo”. Kao alternativu libertarijanizmu, Cupich zagovara pojedine stavove Pape Franje, uključujući i njegov “prijelaz iz ekonomije isključivosti na kulturu susreta”. Papina kritika suvremenog kapitalizma – istaknuo je Cupich – “povezana je s bogatom tradicijom (…) izazovnih gospodarskih i političkih pristupa koje kao prioritet nemaju ljudsko dostojanstvo”. Na pitanje o američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, kazao je: “Mi smo demokratska država i, budući da ih biramo, dobivamo vođe kakve zaslužujemo. Moramo se uključiti u politički proces”.
Slučaj Viganò
Tijekom ljeta 2018., nakon teških optužbi bivšeg nuncija u SAD-u Carla Marie Viganòa, Cupich je izjavio kako je “bio zatečen, ne samo njegovim riječima, nego i podrugljivim jezikom i prezirom iza tih riječi”, jer mu to nikako “nije slično dosadašnjim kontaktima s njim”. Cupich je, osim toga, spomenuo da je tadašnji nuncij Viganò u trenutku njegova imenovanja za nadbiskupa Chicaga 2014. kazao kako je to imenovanje “velika radost”, te da mu je Viganò čestitao i izrazio osobnu podršku. Ovim je Cupich očito aludirao na nuncijevo prigodno licemjerje. Viganòovo pismo protiv Pape nazvao je “političkim”, naglašavajući da je on mogao i morao reagirati kad je bio u službi nuncija, a ne tek kad je već godinama u mirovini. Da i nakon ovog događaja Rimski biskup ima veliko povjerenje u hrvatsko američkog kardinala govori i činjenica da je Blase J. Cupich bio jedan od glavnih govornika na Sastanku o zaštiti maloljetnih i ranjivih osoba koji se krajem veljače 2019. godine održao u Vatikanu.
“Rasizam je grijeh”
Nedugo prije američkih predsjedničkih izbora 2008., Cupich je kao tadašnji biskup Rapid Citya u eseju naslovljenom Rasizam i izbori, objavljenom u magazinu America, upozorio američke katolike da je “rasizam grijeh”, podsjećajući na “tešku američku povijest glede tog zla” i “na teško zacjeljivanje rana koje je rasizam sa sobom donio”. Glede ove teme jednom zgodom je, odgovarajući na pitanje zašto neki američki konzervativci kritiziraju papu Franju, Cupich primjetio kako se “u pozadini krije rasizam” te da ga takvi “ne vole zato što je Latinoamerikanac”. Cupich, dakako, često spominje kako su SAD useljenička zemlja, te da trebaju nastaviti pružati dobrodošlicu onima koji i danas u njoj traže siguran dom.
Dostojanstvo svake ljudske osobe
U studenom 2012. godine, povodom održavanja referenduma o braku u državi Washington, Cupich je napisao pastoralno pismo u kojemu je pozvao sudionike rasprave na “uzajamno poštivanje”, a vjernike da uzmu u obzir stav Katoličke Crkve po tom pitanju. Osim toga, pozvao je na razumijevanje drugačijih razmišljanja. “Zagovornici istospolnih brakova potaknuti su dubokim suosjećanjem prema onima koji su pokazali hrabrost odbiti živjeti u stalnom strahu i odbačenosti zbog svoje seksualne orijentacije. Takvo suosjećanje rezultat je tragične povijesti nasilja nad homoseksualnim osobama, verbalnih napada na njihovo ljudsko dostojanstvo i samoubojstava tinejdžera koji su bili zlostavljani zbog svog seksualnog identiteta”, rekao je, nadodavši da “Katolička Crkva neće tolerirati zloupotrebu ovog trenutka kako bi se potaknula netrpeljivost prema tim osobama ili promicala agenda mržnje i nepoštivanja njihova ljudskog dostojanstva”.
Žene u Crkvi
Osim svega navedenog, važno je naglasiti kako Cupich snažno podupire veću angažiranost vjernika laika, na osobit način žena, u Katoličkoj crkvi. O tom svjedoče njegova djela i riječi: “Crkva mora uključiti veći broj žena i početi slušati same žene. Neuspjeh Crkve i strah od žena vrlo je ozbiljan problem. U mnogim zemljama danas, a sigurno u Sjedinjenim Američkim Državama, veliki broj žena je kvalitetno obrazovan i na pozicijama su velike odgovornosti u društvu i u vladi. Crkva mora ozbiljno shvatiti kakav je destruktivan učinak na obitelj i društvo ako se sve veći broj žena udaljava od zajedništva s Katoličkom crkvom koju mnoge od njih vole, no mnoge od njih osjećaju i da Crkvi nije stalo do njih. Crkva mora vrlo ozbiljno razmisliti o opasnosti s kojom će se susresti ako, uz izgubljene radnike i intelektualce u 19. i 20. stoljeću, izgubi i mlade i žene u 21. stoljeću. To je vrlo veliko pitanje na koje treba obratiti pozornost”.
Zbog ovakvih i sličnih stavova Cupich je česta meta ultrakonzervativnih vjerskih medija te fanatika američke ekstremne desnice (fratellanza.net).