Američki isusovac James Martin, jedan od vodećih zagovornika uključivanja LGBT osoba u Crkvu, također je jedan od velikih pobornika Fiducia supplicans, dokumenta kojim se otvara mogućnost blagoslova istospolnih parova.
Alexis Buisson – La Croix
Otac James Martin dolazi na posao u jedan od brojnih nebodera u središtu Manhattana, u uredništvo isusovačkog časopisa America u kojem je jedan od urednika. Ova malena prostorija puna je predmeta koji evociraju životni put ovog isusovca koji je radio s članovima bandi u Bostonu kao i s izbjeglicama u Keniji.
Pokraj njegovog računala, fotografija: susret s papom Franjom u Vatikanu tijekom 2019. Prvi od četiri osobna susreta. „Bio je to jedan od značajnih trenutaka u mom životu“, prisjeća se. „Nisam kardinal, nisam nadbiskup ni biskup, pa ni rektor sveučilišta. Zašto bi me papa želio upoznati?“
„Ja sam jedan od mnogih glasova koji govore Papi o ovoj temi“
Odgovor mu je poznat. Sa 63 godine, ovaj Amerikanac je jedan od glavnih zagovornika uključivanja LGBT osoba (lezbijki, gejeva, biseksualaca i transseksualaca) u Katoličku crkvu. Ima Franjino povjerenje. Godine 2017. imenovao ga je savjetnikom Dikasterija za komunikacije. A prošle godine ga je pozvao da sudjeluje u radu Sinode o sinodalnosti, o budućnosti Crkve.
Otkako je u prosincu prošle godine objavljena kontroverzna deklaracija Fiducia supplicans, koja je otvorila mogućnost blagoslova istospolnih parova, otac Martin s ponosom govori o tome. „Ja sam jedan od mnogih glasova koji govore papi o ovoj temi“, rekao je, umanjujući svoju ulogu u ovom značajnom koraku za Crkvu.
„Što ova zajednica mora učiniti da bi je Crkva priznala?“
Zauzimanje za LGBT zajednicu nije uvijek bio prioritet Jamesa Martina. Prije svećeničkog ređenja, ovaj sin profesorice francuskog jezika i poslovnog čovjeka ostvario je karijeru u financijskom sektoru i ljudskim resursima u američkoj mulitnacionalnoj kompaniji General Electric. „Bio sam yuppie“, rekao je. „Živio sam u New Yorku, dobro zarađivao. Izlazio sam u noćne klubove. Trošio mnogo novca.“ Ali nakon nekoliko godina bio je umoran od svega toga, i on, koji nije znao ni kako izgleda jedan samostan, nakon što je vidio dokumentarac o trapistu Thomasu Mertonu, odlučio je postati isusovac.
Devedesetih godina počeo je pisati o LGBT katolicima u američkim kolumnama, jer se „o toj temi tada rijetko govorilo“. Prvu kontroverzu doživio je 2000. godine kada je napisao članak o homoseksualnim svećenicima. Tek šesnaest godina kasnije odlučio je da zalaganje za LGBT zajednicu stavi u središte svoje službe. Povod: u gay noćnom klubu Pulse u Orlandu (Florida) 12. lipnja 2016. ubijeno je 49 osoba . „Vrlo malo biskupa oglasilo se nakon ove pucnjave, najsmrtonosnije u povijesti naše zemlje. A još manje ih je upotrijebilo riječ ‘homoseksualac’. Rekao sam si: što ova zajednica mora učiniti da bi je Crkva priznala? Zar nije dovoljno što su ubijeni?“
Korak po korak, sudjeluje na konferencijama, govori u vodećim medijima, piše knjige, na primjer Building a Bridge, kako bi potaknuo Katoličku crkvu da „sasluša“ svoje LGBT članove, umjesto da ih tretira kao grešnike čije živote treba staviti pod mikroskop. Godine 2021. Martin Scorsese snimio je o njemu dokumentarac. Od 2022. uređuje stranicu povezanu s časopisom America posvećenu LGBT katolicima.
„Nisam od onih koji traže kontroverze“
Medijskim nastupima stekao je neprijatelje, također i među biskupima, koji ga optužuju da iskrivljuje nauk Crkve. „Isus je prihvaćao marginalizirane, to je ono što ja radim“, brani se. „Nisam od onih koji traže kontroverze. Radije bih pisao o svecima i o molitvi, ali navikao sam da na prezir“.
Iako smatra da je Fiducia supplicans „veliki“ korak naprijed, ne misli da je to prvi korak prema priznavanju homoseksualnih brakova. „LGBT katolici prihvaćaju da se po tom pitanju ništa neće promijeniti. Sve što žele je to da ih se tretira kao ljude“, kaže. Radi se o opstanku Institucije: „Isključivanjem ovih ljudi zatvaramo vrata naših crkava i njihovim roditeljima, njihovoj braći, sestrama i njihovim prijateljima. Oni su nekada svoje mjesto tražili u ovom kontekstu. Sada jednostavno odlaze“ (la-croix.com; fratellanza.net).
S francuskoga prevela: Vesna Zovkić, Isusova mala sestra