Predavanje generalnog definitora Reda Manje braće i povjerenika za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba na razini Reda fra Alberta Schmuckija o temi Franjevački poziv „živjeti kao braća svima, poštujući dostojanstvo svake ljudske osobe“ (Generalni kapitul 2021., zaključak br. 9). održanog na Konferenciji o zaštiti maloljetnika i ranjivih osoba u Redu Manje braće od 12. do 14. listopada u Rami prenosimo u cijelosti.
1. Generalni kapitul 2021.
Naš Red je prevalio put od generalnog kapitula iz 2003. do generalnog kapitula 2021. godine kako bi se suočio sa stvarnošću zlostavljanja koje su počinila neka braća. Ovaj hod imao je i svoje trenutke slabosti i nedostatak predanosti, ali odluke koje je donio Generalni kapitul 2021. godine bile su vrlo jasne i hrabre. Zadaća je međunarodne komisije na razini Reda da pomogne entitetima Reda provesti u djelo ove odluke. Znakovita je činjenica da je Kapitul svojim odlukama dao oblik mandata. Zaštita će biti dug proces, ali početak se, tijekom ovog šestogodišta, mora dogoditi u svakom entitetu.
2. Franjevački karizmatski temelj zaštite
U dokumentu „Soggetti ad ogni creatura umana per amore di Dio. Manuale per il tema della tutela dei minori e degli adulti vulnerabili nella formazione permanente e iniziale OFM“, koji će ovih dana biti objavljen na tri službena jezika Reda i o kojem ćemo još govoriti, govori se jasno o franjevačkom karizmatskom temelju zaštite maloljetnika i ranjivih odraslih osoba.
Kao manja braća prihvaćamo temeljnu vrijednost dostojanstva svake osobe i vrijednost njegovih prava, imajući u vidu da je stvoren na sliku i priliku Božju (Post 1,27). Iz toga razloga, svatko od nas zaslužuje da se prema njemu postupa s pažnjom i poštovanjem. Mi koji smo odlučili na radikalniji način slijediti Isusa Krista, pozvani smo biti proročka memorija u Crkvi. Borimo se za Život i Dostojanstvo svih ljudi, na poseban način za one ranjivije.
Naše zalaganje kao Manje braće za zaštitu, oblik je življenja naše karizme malenosti, isključujući bilo kakvu zlouporabu vlasti prema drugima. Stoga, vodimo se ovim temeljnim vrijednostima:
- riječima i djelima promicati dostojanstvo svake osobe.
- razvijati osjećaj bratstva u stvaranju civilizacije ljubavi u čijem je središtu Božje kraljevstvo u kojem pravda, obostrana ljubav, mir, istina, sloboda i solidarnost prevladavaju nad drugim vrednotama.
- kao Manja braća izjavljujemo da je dostojanstvo osoba temeljna vrednota u naviještanju evanđelja. Stoga, nema mjesta isključivosti, diskriminaciji, nasilju ili netoleranciji prema bilo kojoj osobi.
- kao Manja braća prihvatiti poziv za zaštitu kao priliku da se odlučimo za duboki proces obraćenja, koje uključuje sve naše ljudske resurse, što postaje moguće ako „iznad svega želimo imati Duha Gospodnjega i njegovo sveto djelovanje, moliti ga uvijek čistim srcem“ (Potvrđeno pravilo 10, 8-9; FF: 104).
U dokumentu Vos estis lux mundi papa Franjo kaže: „Kažnjiva djela seksualnog zlostavljanja vrijeđaju našega Gospodina, žrtvama uzrokuju fizičke, psihološke i duhovne štete i nanose štetu zajednici vjernika. Da se ovakvi fenomeni, u svim svojim oblicima, više ne ponove, potrebno je trajna i duboko obraćenje srdaca, vidljiva u konkretnim i učinkovitim djelima koji uključuju sve u Crkvi, kako bi osobna svetost i moralna zauzetost mogli pomoći promicati punu kredibilnost evanđeoske poruke i učinkovitost poslanja Crkve. Ovo je ostvarivo samo milošću Duha Svetoga koja je u našim srcima, jer moramo stalno imati na umu Kristove riječi: „Bez mene ne možete ništa učiniti“ (Iv 15,5). Iako je puno toga učinjeno, moramo nastaviti učiti od gorkih lekcija iz prošlosti, gledajući s nadom u budućnost uz pomoć „Duha Gospodnjeg“.
3. Franjevački pristup pitanju vlasti
Svaki oblik zlouporabe počinje onda kada se zlorabi vlast. Zato bih htio s vama kratko razmišljati o franjevačkom pristupu vlasti. Još od srednjeg vijeka, svaka vlast, tj. moć, bila je povezana sa svetim redom, koji je bio hijerarhijski uređen. Vlast, bilo crkvena ili civilna, dana je od Boga. Čovjek na vlasti je, stoga, uvijek bio odgovoran Bogu za svoje vršenje vlasti. Pojavom srednje građanske klase u 12. i 13. stoljeću, pojam vlasti je postupno redefiniran: trgovci svoju vlast nisu više morali bazirati na ordine sacro predsestinato, nego su važnu ulogu imali proizvodnja i trgovina, sloboda kretanja, prvi oblici investment banking, itd.
U Srednjem vijeku, trgovci su bili nešto slično „self-made men“: a to su osobe koje su same uspjevale postići neki položaj koji donosi vlast. Ipak, značenje i svrhe njihove vlasti često su bili neodređeni i obično se odnosili na povećanje resursa ili gomilanje materijalne dobiti. Franjo je, zahvaljujući svojim bolnim iskustvima, uvidio tamnu stranu vlasti. Odvojen od svoga božanskog porijekla i bez jasne svrhe, vlast se uspjela transformirati u autokratsku, nemilosrdno moć, koja se bavila samo zastupanjem vlastitih interesa. Vlast je bila jasno definirana kao „moć nad drugima“. Akumulacija moći postala je poželjan cilj – čak i unutar Crkve.
U svom potrazi za novim poimanjem moći, Franjo je bio pod utjecajem nekoliko pokreta svoga vremena. U gradovima u nastajanju pojavili su se novi oblici upravljanja moći, koji su moć shvaćali više kao „vlast sa drugima“ ili dijeljenu moć. Postojali su općinska vijeća, ali i bratovštine, koje su se organizirale u karitativne svrhe i donosili odluke. Bili su demokratski izabrani predstavnici na sveučilištima i, posljednji, ali ne manje važni, laički pokreti kao što su Umiliati ili Valdesi, koji su bili kritičari prema hijerarhijskoj vlasti unutar i van Crkve i tražili su nove načine kako se suočiti s vlašću. Temeljno nadahnuće za Franju bio je i ostao „život po Evanđelju“. Ne samo unutar bratstva, nego prema svim ljudima, braća ne bi trebala ispoljavati nikakav oblik nasilne ili ponižavajuće moći, nego bi se s njima trebali susresti kao što je Isus susreo ljude:
Isto tako, neka sva braće nemaju u tome nikakve moći ni vlasti, osobito među sobom. Gospodin u Evanđelju kaže: „Vladari naroda okrutno postupaju s njima, i da se velikaši služe svojom vlašću protiv njih“ (Mt 20, 25); tako neće biti među braćom; tko od vas želi biti velik, neka bude vaš poslužitelj (Mt 20, 26-27) i sluga.
Činjenica da je u Pravilu našega Reda hijerarhijski odnos između poglavara i podložnika izokrenut na način da je poglavar u isto vrijeme podložan i služitelj braće, koji su mu formalno podložni, predstavlja apsolutnu novost u povijesti posvećenog života. Ipak, ideal izokrenutih uloga koji je uvijek moguć ne oduzima vlast poglavara, nego naglašava da se uvijek mora postaviti u položaj podložnika i susretati ga s empatijom i poštovanjem. Još jedna kratka napomena o temi prevencije zloporabe: da su sva braća koja su bila na položajima moći u povijesti Reda poslušala smjernice Pravila, tada se jedan od raznih oblika zlostavljanja nikada ne bi mogao dogoditi. Jer svaki oblik zlostavljanja, bilo duhovno, emocionalno ili seksualno, kao što smo vidjeli, uvijek ima veze s podčinjavanjem druge osobe vlastitim potrebama i jasnim nedostatkom empatije.
Jedan pogled na nepotvrđeno pravilo pokazuje da se Franjo oslanjao na složenu ravnotežu bratski podijeljene moći koja se temelji na „kružnim odnosima“ i tradicionalnoj hijerarhijskoj moći, koju potonju kontrolira Crkva koliko god je to moguće. Unutar bratstva, vlast bi se trebala pokazivati u obliku uzajamnog služenje i poslušnosti, tj. u odnosima što je više moguće istim i ujednačenim:
I gdje god ima braće koja shvaćaju i priznaju da ne mogu obdržavati Pravilo po Duhu, moraju se i mogu obratiti svojim poglavarima. Poglavari bi ih, dakle, trebali prime s ljubavlju i dobrohotnošću, i biti toliko bliski s njima da mogu razgovarati s njima i ponašati se kao gospodari sa svojim slugama. Doista, mora biti tako da su poglavari sluge sve braće.
Franjo ni na koji način ne isključuje hijerarhijsku snagu „Majke Crkve“, ali su mu na prvom mjestu međusobno odnosi među braćom i vjernost franjevačkoj karizmi. Osnova međusobne podijeljene vlasti između braće je, u biblijskom smislu „zlatno pravilo“, kako je jasno izraženo u izvornom tekstu nepotvrđenog pravila:
Neka se poglavar pobrine za to, kao što bi želio da se to učini za njega, da se nađe u sličnom slučaju (usp. Mt 7,12).
Preduvjet za uspjeh bratski podijeljene moći jest da se obje strane slažu oko značenja i svrhe moći. Odričući se vlasti nad drugim i stavljajući se u službu višeg cilja – evanđeoskog života – uspijevaju postići više nego da to pokušaju učiniti sami, na individualistički način. Da bi nastala „vlast sa“ bratom, s drugom osobom, uz uzajamno povjerenje s obje strane, potrebna je unutarnja sloboda od vlastitih interesa za istinsko dobro. To je upravo ono što znači neprisvajanje (expropriatio) u Franjinim spisima. Iz rečenog je jasno da se Franjo ne bavi samo vanjskim nadzorom vlasti ili da procesi donošenja odluka u Redu budu što demokratskiji. Korijen „vlasti s drugima“ je prioritet zajedničkog poziva nad svime.
Javier Garrido kaže: „Demokratska kontrola koju vrši bratstvo nad poglavarima ne temelji se na socijalnom modelu, nego na općem dobru braće, na vjernosti zajedničkom pozivu izraženom u Pravilu. Vlast služi ovom životu, ali ga ne uspostavlja“. Međutim, Franjo predstavlja „modernu“ poimanje moći, jer ona za njega ne smije biti ni na koji način apsolutizirana pa čak ni sakralizirana. Papi, biskupima, svećenstvu treba iskazivati poštovanje jer prenose „Tijelo i Krv Gospodnju“. Ipak, kada je riječ o suživotu braće, vlast se radikalno desakralizira: „Poglavar nije nikakva vrsta sakramenta, nego brat kojemu je povjerena posebna odgovornost među braćom“.
4. Zaključak br. 9 Generalnog kapitula 2021.
Prošlo je 800 godina od odobrenja Potvrđenog pravila. I danas Red manje braće pokušava živjeti Duh Pravila, po odredbama Generalnog kapitula koji je najviša vlast Reda. U tom smislu – u okviru govora o zaštiti – zaključak br. 9 Generalnog kapitula 2021. određuje:
- Generalni ministar i njegov Definitorij što prije će osnovati Komisiju za zaštitu maloljetnika i ranjivih odraslih osoba.
- Svaki entitet Reda mora pismeno sastaviti kodeks ponašanja namijenjen svoj braći, kao i pismene politike i procedure kako bi odgovorili na optužbe za zlostavljanje koji će poštivati crkvene i civilne propise vlastite zemlje ili regije.
- Svaki entitet mora formirati braću i vjernike laike koji surađuju s nama u našim poslanjima vezanima uz prevencije i u ukazivanju na zlostavljanja u skladu sa svojim politikama i pismenim procedurama.
5. Generalni statuti 2021.
Tema o zaštiti unesena je i u nove Generalne statute koji su stupili na snagu 29. studenog 2021. U njima piše:
Čl. 45
Bratska dimenzija franjevačkog života i poziv biti manji brata imaju izravne implikacije na to kako Red Manje Braće mora odgovoriti na zlo seksualnog zlostavljanja maloljetnika i ranjivih odraslih osoba. Kao „braća svih“, sva su braća pozvana poštivati dostojanstvo i vrijednost svakog ljudskog bića, na poseban način maloljetnika i ranjivih odraslih osoba. S ciljem da se u cijelom Redu stvori sigurno ozračje za maloljetnike i za ranjive odrasle osobe:
§ 1. Na općoj razini osnovana je Trajna komisija za zaštitu maloljetnika i ranjivih odraslih osoba.
§ 2. Svaki entitet treba uspostaviti strukture, procedure, resurse i odgojne programe za sva pitanja koja se odnose na zaštitu maloljetnika i ranjivih odraslih osoba, već prema tipovima pastoralne i odgojne aktivnosti koja se obavlja.
§ 3. Tamo gdje se osjeća korisno, više entiteta, na istom zemljopisnom području ili unutar iste konferencije provincijala, mogu se uspostaviti strukture, procedure, resursi i zajednički edukativni programi u suradnji sa partikolarnom Crkvom.
§ 4. Trajna komisija Reda za zaštitu maloljetnika i ranjivih odraslih osoba, treba biti informirana o svim ovim strukturama, procedurama, resursima i edukativnim programima, i o svemu informirati Generalnog ministra i njegov definitorij.
§ 5. Stvarno funkcioniranje ovih struktura, procedura, resursa i edukativnih programa mora procijeniti generalni vizitator za vrijeme kanonske vizitacije i, ako je potrebno, može zatražiti pomoć vanjskih stručnjaka o tim materijama.
Čl. 257
§ 1. Svaki put kad provincijal ili kustod neovisne kustodije primi barem vjerojatnu vijest (usp. kan. 1717) o seksualnom zlostavljanju maloljetnika i ranjivih odraslih osoba, od strane nekog fratra, neka djeluje odmah i brižljivo prema odredbama općeg crkvenog zakona, zakona partikularne Crkve i države.
§ 2. Svako ponašanje provincijala i kustoda tijekom njihova mandata, „koje se sastoji u djelovanju ili izravnom propustu reagirati ili izbjeći civilne ili kanonske istrage, upravne ili kaznene“ razlog je da se pokrene disciplinski postupak skidanja sa službe i, ako okolnosti to opravdavaju, kazneni postupak za kažnjivo djelo o kojem govori kan. 1379 §§ 1-2.
Hvala svima koji su omogućili ovaj sastanak. Veliko hvala našim predavačima i predavačicama. Nadam se da je naš rad oblik „vlasti sa“, u kojem učimo i obučavamo kako bismo dali konkretni oblik vizije vlasti brata Franje u našem vremenu.
Fra Albert Schmucki
(ofm-sv-jeronim.hr; fratellanza.net).