Četvrtina svih zaposlenika pri Svetoj Stolici danas su žene. Franjo je potiho, bez buke, povećavao njihov broj na važnim mjestima. Gudrun Sailer, urednica na news portalu Svete Stolice koja godinama izbliza prati vatikanske statistike, pozitivno je zatečena promjenama.
Prije godinu dana za Svetu Stolicu je radilo 649 žena, dobrih 24% svih zaposlenih. Deset godina ranije, u vrijeme pape Benedikta XVI. bilo ih je 385, 17,6%. Broj zaposlenica pri Svetoj Stolici povećao se za dobre dvije trećine u jednom desetljeću, a udio se povećao za trećinu. Gotovo svaki četvrti radnik Svete Stolice danas je žena. Nije da nije ništa.
Svi papini zaposlenici evidentirani su u razinama plaća (“livelli”), ovisno o njihovim aktivnostima i razini odgovornosti. Papa Franjo je i nekoliko žena unaprijedio na visoke i važne položaje. Danas su pri Svetoj Stolici četiri podtajnice (nešto poput državnih ministara u svjetovnim vladama), najutjecajnija se pridružila Državnom tajništvu u siječnju 2020. godine gdje je Franjo kreirao ovo novo mjesto.
Žene rade na srednjim i višim položajima kao specijalistice, arhivistice, voditeljice odjela, informatičarke ili novinarke, rame uz rame s jednako kvalificiranim i jednako plaćenim muškarcima, od kojih su neki svećenici. Svakako, podjela često slijedi klasičnu shemu. Uzmimo primjer Vatikanske knjižnice: prefekt i njegov zamjenik su svećenik i muškarac laik, ali na čelima odjela odnedavno su žene, visokokvalificirane stručnjakinje. Primjeri “feminizacije” na razini vodstva Vatikana sve se više povećavaju.
Od 2014. godine bilježim porast imenovanja žena u Vatikanu. Iznenađena sam svaki put kad prođem kroz ovaj dodatni popis. S jedne strane, zbog činjenice da je moralo svanuti i treće tisućljeće kako bi se i u Kongregaciji za nauk vjere (2018.) moglo ugledati i prve žene kao savjetnice. S druge strane, zbog toga koliko je Franjo oprezan, gotovo na tajnom zadatku. Poslati grupu kardinala prefekta u prijevremenu mirovinu i zamijeniti ih duhovno nadarenim menadžericama Kurije? On to ne čini tako. Zna da takve smjene nisu dobre za Crkvu. No, gdje god Franjo ne imenuje ženu za šefa, imenuje barem neke od njih za članice dikasterija. To nije ni predviđeno konstitucijom Rimske Kurije, a svijest o tome polagano raste. Primjerice, 2014. godine jedna redovnička poglavarica je imenovana u Kongregaciju za evangelizaciju, a već 2019. Papa je imenovao sedam redovničkih poglavarica za članice iste Kongregacije. Na tim su funkcijama inače zastupljeni kardinali i biskupi sveopće Crkve.
Franjo je naveliko pozivao savjetnice u Vatikan, ovdje ću spomenuti tek prve: četiri savjetnice za Generalno tajništvo Sinode biskupa, jedna za državu Vatikan i šest za vatikansko Vijeće za ekonomiju, uključujući Mariju Kolak i Charlotte Kreuter-Kirchhof, dvije Nijemice. Šef tog Vijeća kardinal Reinhard Marx nije skrivao činjenicu da je u Vatikanu za dobro Crkve potrebna “kritična masa” žena. Papa je usuglašen s tim.
Žene bi trebale oblikovati kulturu institucije
Franjo je sada prvi put progovorio o tome zašto promovira žene u Vatikanu, no učinio je to prilično nježno. Na taj način želi utjecati na to kako će otkucavati središte svjetske Crkve, kaže Papa u svojoj novoj knjizi Usudimo se sanjati: “To je nešto što se tiče i mene ovdje u Rimu: kako se prisutnost i senzibilitet žena mogu bolje integrirati u procese donošenja odluka u Vatikanu. Izazov mi je bio stvoriti prostore u kojima bi žene na neki način mogle preuzeti vodstvo, to im omogućuje oblikovanje kulture i osigurava da ih se cijeni, poštuje i prepoznaje”.
Inače, Franjo u knjizi jasno kaže da “veća uloga žena u crkvenom vodstvu ne ovisi tek o Vatikanu i nije ograničena na točno određene uloge”. U nekim biskupijama već ima više žena nego muškaraca u vodstvu. “U Amazoniji žene – laikinje i redovnice – vode cijele crkvene zajednice. Reći da zapravo ne mogu voditi zajednicu jer nisu svećenici je klerikalizam i nepoštovanje”, rekao je (vatican news; fratellanza.net).