Papa Franjo u svojoj trećoj enciklici Fratelli tutti, objavljenoj danas 4. listopada 2020., citira jedan od najznačajnijih i često zaboravljani dokument Hrvatske biskupske konferencije.
U broju 253. svoje nove enciklike Fratelli tutti o bratstvu i socijalnom prijateljstvu Rimski biskup Franjo citira Pismo HBK o 50. obljetnici završetka Drugog svjetskog rata, potpisano 1. svibnja 1995. godine. Osim ovog dokumenta HBK, Papa na drugim mjestima navodi još nekoliko biskupskih konferencija, što nije novost ove enciklike, ali jest njegova pontifikata. U svakom slučaju, ovo je prvi put da je jedan rimski biskup u enciklici naveo neki dokument HBK. I čini se da nije slučajno izabrao upravo ovaj 25 godina stari dokument, budući da biskupi u njemu za vjernike i za cijelo hrvatsko društvo postavljaju vrlo važna moralna pitanja:
Nije glavna težina pitanja u tome kako žaliti žrtve vlastite zajednice i kako prepoznati krivnju druge zajednice. Hrvati i Srbi, katolici i pravoslavni, muslimani i drugi pred težim su moralnim pitanjem: Kako žaliti žrtve druge zajednice, kako priznati krivnju u vlastitoj zajednici? A zatim: Kako okajati krivnju, kako zadobiti oproštenje Božje i ljudsko, mir savjesti i pomirenje medu ljudima i narodima? Kako započeti novo doba osnovano na pravednosti i istini? (Pismo HBK o 50. obljetnici završetka Drugog svjetskog rata, 1. svibnja 1995.)
Papa u novoj enciklici Fratelli tutti navodi odlomak pisma HBK koji prethodi ovom, a također je povezan s odnosom prema žrtvama “druge strane”. Tako 253. broj Papine enciklike glasi:
253. Kada je bilo nepravdi s obje strane treba jasno prepoznati da one možda nisu imale jednaku težinu ili nisu usporedive. Nasilje koje vrše strukture i moć države nije na istoj razini kao nasilje pojedinih skupina. U svakom slučaju, ne može se očekivati da će se spominja ti tek nepravedne patnje samo jedne od strana. Kao što su učili hrvatski biskupi, »svakoj nevinoj žrtvi duguje mo jednako poštovanje. Tu ne može biti ni etničkih, konfesionalnih, nacionalnih niti političkih razlika«.
Papa u enciklici ponovio i riječi iz svog govora u Sarajevu 2015.
Govoreći o dijalogu, Papa je ponovio i riječi iz svog govora izrečenog u Predsjedništvu BiH u Sarajevu, 6. lipnja 2015.: “Potreban nam je razgovor, otkrivanje bogatstva svakoga od nas, vrednovanje onoga što nas ujedinjuje te doživljavanje razlika kao mogućnost rasta, pritom poštujući svakog pojedinca. Prijeko je potreban strpljiv dijalog, pun povjerenja, tako da pojedinci, obitelji i zajednice mogu prenositi vrijednosti vlastite kulture i prihvaćati sve ono dobro u tuđim iskustvima” (FT 134). Govoreći o ulozi religije, Papa ističe da nam vjerska uvjerenja u vezi sa svetim značenjem ljudskog života omogućuju nam da “prepoznamo naše temeljne ljudske vrednote, u ime kojih se može i mora surađivati, graditi i razgovarati, opraštati i s njima rasti, dopuštajući sazvučju različitih glasova da se oblikuju u plemenit i skladan himan, nasuprot fanatičnom kriku mržnje” (FT 283).
Podnaslov enciklike Fratelli tutti “o bratstvu i socijalnom prijateljstvu” upućuje na povezanost s Dokumentom o ljudskom bratstvu koji su papa Franjo i veliki imam Al-Azhara Ahmad Al-Tayyib potpisali 4. veljače 2019. u Abu Dhabiju.
Glede spomenute teme uz obljetnice Drugog svjetskog rata, vrijedi podsjetiti da su nedavno, malo prije 75. obljetnice njegova završetka, njemački biskupi u povijesnom iskoraku objavili kako su i njihovi prethodnici sukrivci za taj rat. U dokumentu Njemački biskupi u Svjetskom ratu. Riječ uz kraj Drugog svjetskog rata prije 75 godina prikazuju se neuspjesi pastira tijekom nacizma (vatican.va; fratellanza.net).