Zajednički život tijekom i ono što dolazi nakon korone tema je enciklike Fratelli tutti. Papa ističe da se puno toga mora promijeniti: poziva da se nacionalni i ekonomski interesi podrede globalnom općem dobru. Poziva na “otvoreno društvo”. Ne obraća se samo katolicima i snažno osuđuje agresivni nacionalizam.
Papa Franjo obratio se čovječanstvu žarkom molbom za bratstvo i prijateljstvo iznad svih granica. U enciklici Fratelli tutti objavljenoj u nedjelju, pozvao je na odstupanje od egoizma na svim razinama društva. To je jedini način za suočavanje s posljedicama pandemije koronavirusa i globalnim izazovima poput socijalne nejednakosti i migracija. Pozvao je na novi svjetski poredak, “kako bismo međunarodnu suradnju povećali i usmjerili k solidarnom razvoju svih naroda”. Stoga je potrebno da se i “zemljama obilježenima siromaštvom i nerazvijenošću potakne pristup međunarodnom tržištu” (FT 138).
Poticaji i od nekatolika
Poglavar Katoličke crkve se u svom pismu, koje se može učiniti i kao socijalna utopija, izričito obraća “svim ljudima dobre volje” bez obzira na njihova uvjerenja i svjetonazore. Prema vlastitom priznanju, Franju je na pisanje potaknuo i egipatski veliki imam Ahmad Al-Tayyeb, vodeći islamski učenjak. Također su ga potaknuli i drugi nekatolici poput američkog aktivista za građanska prava Martina Luthera Kinga, južnoafričkog anglikanca Desmonda Tutua i Mahatmu Gandhija. Kao Papin temeljni dokument, enciklika je vrlo obvezujuća za 1,3 milijarde katolika širom svijeta.
Tijekom današnje nedjeljne molitve Angelusa na Trgu svetog Petra, Franjo je rekao da je svojom enciklikom želio ukazati na put bratstva između svih religija, ali i svih naroda. Znakovi vremena jasno su govorili da su bratstvo i briga za Božje stvorenje “jedini put do cjelovitog razvoja i mira”.
U tekstu od 287 brojeva Papa, slijedeći primjer svetog Franje, traži da se u prijateljskoj otvorenosti “prepoznaju, cijene i vole” drugi ljudi bez obzira na njihovo podrijetlo ili društvenu pripadnost. Svatko tko misli da starim sustavima može riješiti globalne probleme nakon korona-krize, “na krivom je putu”.
Kad govori o sukobima, Papa poziva na jačanje Ujedinjenih nacija (UN-a) i poziva na podređivanje nacionalnih interesa globalnom općem dobru. Ponovno osuđuje rat i naoružanje kao sredstvo politike. Također se protivi prevelikom utjecaju ekonomije. Zahtijeva uključivanje svih društvenih skupina, uključujući i najslabije, u procese donošenja odluka i razvoja. Pritom stoji iza “opcije za siromašne” i prava na kulturni identitet protiv globalnog izjednačavanja što osuđuje kao kolonijalizam.
Glede migracije, Franjo naglašava da je – sve dok u zemljama porijekla nedostaju uvjeti za dostojanstven život – važno “poštivati pravo svake osobe da pronađe mjesto gdje, ne samo da zadovoljava svoje osnovne potrebe i potrebe svojih obitelji, već gdje i sebe može kao osoba u potpunosti ostvariti”. Svaka je zemlja “ujedno i zemlja stranaca”, a teritorijalna dobra “ne bi smjela biti uskraćena osobi u potrebi koja dolazi iz drugog mjesta”.
Papa citirao dokument hrvatskih biskupa i svoj govor iz Sarajeva (2015.)
U broju 253. svoje nove enciklike Fratelli tutti o bratstvu i društvenom prijateljstvu rimski biskup Franjo citira Pismo HBK o 50. obljetnici završetka Drugog svjetskog rata, potpisano 1. svibnja 1995. godine. Osim ovog dokumenta HBK, Papa na drugim mjestima navodi još nekoliko biskupskih konferencija, što nije novost ove enciklike, ali jest njegova pontifikata. U svakom slučaju, ovo je prvi put da je jedan Rimski biskup u enciklici citirao neki dokument HBK. I nije slučajno izabrao upravo ovaj 25 godina stari dokument, budući da biskupi u njemu za vjernike i za cijelo hrvatsko društvo postavljaju vrlo važna moralna pitanja:
Nije glavna težina pitanja u tome kako žaliti žrtve vlastite zajednice i kako prepoznati krivnju druge zajednice. Hrvati i Srbi, katolici i pravoslavni, muslimani i drugi pred težim su moralnim pitanjem: Kako žaliti žrtve druge zajednice, kako priznati krivnju u vlastitoj zajednici? A zatim: Kako okajati krivnju, kako zadobiti oproštenje Božje i ljudsko, mir savjesti i pomirenje medu ljudima i narodima? Kako započeti novo doba osnovano na pravednosti i istini? (Pismo HBK o 50. obljetnici završetka Drugog svjetskog rata, 1. svibnja 1995.)
Papa Franjo u novoj enciklici Fratelli tutti navodi odlomak pisma HBK koji prethodi ovom, a također je povezan s odnosom prema žrtvama “druge strane”. Tako 253. broj Papine enciklike glasi:
253. Kad je bilo nepravdi s obje strane, mora se jasno prepoznati da one možda nisu imale jednaku težinu ili nisu usporedive. Nasilje koje vrše strukture i moć države nije na istoj razini kao nasilje pojedinih skupina. U svakom slučaju, ne može se očekivati da će se spominjati tek nepravedne patnje samo jedne od strana. Kao što su poučili biskupi Hrvatske, «svakoj nevinoj žrtvi dugujemo jednako poštovanje. Tu ne može biti ni etničkih, ni konfesionalnih, ni nacionalnih ni političkih razlikâ».
Govoreći o dijalogu, Papa je ponovio i riječi iz svog govora izrečenog u Predsjedništvu BiH u Sarajevu, 6. lipnja 2015.: “Potreban nam je razgovor, otkrivanje bogatstva svakoga od nas, vrednovanje onoga što nas ujedinjuje te doživljavanje razlika kao mogućnost rasta, pritom poštujući svakog pojedinca. Prijeko je potreban strpljiv dijalog, pun povjerenja, tako da pojedinci, obitelji i zajednice mogu prenositi vrijednosti vlastite kulture i prihvaćati sve ono dobro u tuđim iskustvima” (FT 134). Govoreći o ulozi religije, Papa ističe da nam vjerska uvjerenja u vezi sa svetim značenjem ljudskog života omogućuju nam da “prepoznamo naše temeljne ljudske vrednote, u ime kojih se može i mora surađivati, graditi i razgovarati, opraštati i s njima rasti, dopuštajući sazvučju različitih glasova da se oblikuju u plemenit i skladan himan, nasuprot fanatičnom kriku mržnje” (FT 283).
Osuda agresivnog nacionalizma
Papa Franjo ističe da “povijest pokazuje znakove povratka u prošlost. Potpaljuju se anakronistički sukobi za koje se mislilo da su prevladani, oživljuju zatvoreni, kratkovidni, ozlojeđeni i agresivni nacionalizmi. U raznim zemljama ideja jedinstva naroda i nacije, prožeta različitim ideologijama, stvara nove oblike egoizma i gubitka socijalnog osjećaja prikrivene navodnom obranom nacionalnih interesa” (FT 11).
“Ponekad me rastuži činjenica da je Crkvi, iako opremljenoj ovim motivima, trebalo toliko vremena da snažno osudi ropstvo i razne oblike nasilja. Danas, s razvojem duhovnosti i teologije, nemamo opravdanja. Međutim, još uvijek postoje oni koji osjećaju da se osjećaju ohrabreni ili barem osnaženi svojom vjerom da podržavaju razne oblike zatvorenog i nasilnog nacionalizma, ksenofobnih stavova, prezira, pa čak i maltretiranja onih koji su drugačiji. Vjera, s humanošću koju nadahnjuje, mora održati kritički osjećaj naspram ovih trendova i pomoći u brzoj reakciji kad se počnu nazirati. Stoga je važno da kateheze i propovijedanje na izravniji i jasniji način uključe socijalni osjećaj postojanja, bratsku dimenziju duhovnosti, vjeru u neotuđivo dostojanstvo svake osobe i motivaciju za ljubav i prihvaćanje svih (FT 86.).
“Zatvoreni nacionalizmi u konačnici očituju nesposobnost besplatnosti, pogrešno uvjeravanje da se mogu razviti na margini propasti drugih i da će zatvaranjem prema drugima biti zaštićeniji. Na imigranta se gleda kao na uzurpatora koji ne nudi ništa. Tako se naivno misli da su siromašni opasni ili beskorisni, a da su moćnici velikodušni dobročinitelji. Samo socijalna i politička kultura koja uključuje besplatno prihvaćanje može imati budućnost” (FT 141.).
Enciklika potpisana na grobu sv. Franje u Asizu
U subotu je Papa otputovao u Asiz kako bi na grobu sv. Franje (1181./82.-1226.) potpisao svoju treću encikliku. Srednjovjekovni brat prosjak uzor je bratskog pristupa svim ljudima i stvorenjima. Fratelli tutti je Papina treća enciklika i slijedi Laudato si iz 2015. godine. I ta je se enciklika o okolišu i socijalnoj pravdi oslanjala na Franju Asiškog.
Hodočasnici prisutni na Trgu svetog Petra dobili su u nedjelju primjerak nove enciklike nakon podnevne molitve u obliku posebnog izdanja vatikanskih novina L’Osservatore Romano.
Fratellanza umana (04.10.2020.)
Volite Crkvu i želite dijalog u njoj? Dijalog za dobro svih.
Autorski sadržaji i prijevodi na Fratellanza umana vlasništvo su stranice i autora. Isti se mogu slobodno prenositi na druge medije samo ako su autori potpisani i pored njihova imena vidljivo stoji Fratellanza umana s linkom na originalni tekst.
