Hollerich: Sudjelovanjem i glasovanjem žena na Sinodi promijenit će se klima komunikacije u Crkvi

Papa Franjo napravio je korak prema većem sudjelovanju laika u Katoličkoj Crkvi. U srijedu 26. travnja objavljeno je da će ubuduće žene i muškarci također moći savjetovati i glasovati na Sinodama u Vatikanu, čak i ako nisu svećenici, redovnice ili redovnici. Promjene se već odnose na skupštinu Sinode u listopadu ove godine, gdje će kardinal Jean-Claude Hollerich preuzeti ulogu „glavnog izvjestitelja“. U intervjuu za KNA, koji prevodimo u cijelosti, Luksemburžanin govori o sada najavljenom koraku. S njim je razgovarao Ludwig Ring-Eifel.

Kardinale Hollerich, kako je došlo do ove promjene?

O tome se razmišljalo jako dugo. Sveti je Otac odmah bio oduševljen i dao je podršku.

Tko je dao inicijativu za to? Jeste li to bili Vi?

To smo bili svi zajedno. Kod nas se sve radi vrlo sinodalno.

Kako se došlo do brojke od 80 ne-biskupa koji će moći sudjelovati na skupštini svjetske Sinode?

Već postoji pravilo prema kojem se osigurava prisutnost deset redovnika. To smo samo zadržali. Uz to, kapacitet dvorane postavlja gornju granicu. To je dalo broj. Listopadski susret treba ostati biskupski i jasno je da treba biskupsku većinu.

Sastav Sinode uređen je kanonskim pravom. Promjena relevantnog paragrafa sada je na čekanju. Hoće li se to dogoditi putem papinskog dekreta, motuproprija?

Nisam stručnjak za kanonsko pravo. Ali naravno da se Papa, kao vrhovni vladar kanonskog prava, može odlučiti na takav korak. O tome kako će se to učiniti trebaju raspravljati kanonski pravnici.

I sami ste doživjeli niz biskupskih Sinoda. Hoće li se klima promijeniti kao rezultat ove promjene?

Mislim da da. Promijenit će se prvenstveno kroz proces i zajednički govor u Duhu Svetom. Nije riječ o tome da se samo dopuste sukobi mišljenja, nego da se gleda zajedno: Što Bog želi od današnje Crkve? Naša zajednička briga trebala bi biti da se može doživjeti Duh Sveti te da se svi nekako promijenimo u tom procesu.

Činjenica da govore žene i nezaređene osobe promijenila je klimu komunikacije na kontinentalnim skupštinama.

Da, to je bila dobra stvar. No radilo se o takozvanim crkvenim susretima, što se razlikuje od sudjelovanja ne-biskupa na biskupskoj Sinodi. Kontinentalna skupština u Pragu, na primjer, pokazala je da pripadamo zajedno u Europi i da želimo ići zajedno u budućnost kao Crkva u Europi. A to je možda lakše ako nisu prisutni samo biskupi.

Rekli ste da ovo nije revolucija, već važna promjena. Je li to najvažnija promjena u gotovo 60-godišnjoj povijesti svjetske biskupske Sinode?

Vjerujem da je ovo obnova koja se temelji na „Lumen gentium“, središnjem tekstu Drugog vatikanskog koncila o Crkvi. Papa Pavao VI. gledao je prvenstveno na biskupsku kolegijalnost, Sinoda se u početku izjednačavala s njom. Međutim, papa Franjo je od samog početka uvrstio i Božji narod. Ovo dovodi do ostalih poglavlja „Lumen gentium“.

To je, dakle, kontinuirani proces promjena koji sada doživljava svoju „krunu“?

(smijeh) Kasnije ćemo vidjeti hoće li to biti „kruna“! (kna; ika; fratellanza.net).

Hvala što ste pročitali ovaj tekst. Ako želite pratiti slične sadržaje, pozivamo vas da zapratite naš WhatsApp kanal fratellanza.net klikom ovdje ili našu Fb stranicu klikom ovdje.