Foto: KNA
Državni zavod za statistiku objavio je danas, 14. siječnja, prve rezultate Popisa stanovništva 2021. Prema podacima Popisa stanovništva 2011. godine, u Hrvatskoj je živjelo 4.284.889 stanovnika.
Hrvatsku je, podsjetimo, zadesio veliki val iseljavanja nakon ulaska u EU, pogotovo 2014. i 2015. godine. U zadnjem valu iseljavanja državljani Hrvatske uglavnom su kao mjesta za novi život birali Njemačku i Irsku.
Prema prvim rezultatima objavljenih na stranicama DZS-a, Hrvatska je pala na 3.888.529 stanovnika.
“Popisom je obuhvaćeno područje unutar granica RH i ne odnosi se na iseljeništvo. Proveden je prema stanju na 31. kolovoza ove godine”, rekla je šefica DZS-a Lidija Brković.
Gdje je najveći, a gdje najmanji pad?
“Prema prvim rezultatima, ukupan broj stanovnika je 3.888.529. Kućanstava ima 1.480.423. Stambenih jedinica je 2.350.444”, dodala je. “Kad to usporedimo s 2011. godinom, broj stanovnika smanjio se za 9.5%, odnosno za više od 360.000 stanovnika”, rekla je Brković, dodavši da je broj stambenih jedinica povećan za više od 4 %.
“Po županijama najmanji pad je u Zagrebu, slijedi Dubrovačko-neretvanska pa Zadarska županija. Najveći pad bilježi Vukovarsko-srijemska, broj smanjen za više 19%, zatim je Sisačko-moslavačka županija te Brodsko posavska s padom za 17.53%”, rekla je.
“Što se tiče broja kućanstava, on je u RH pao za više od 5%, Najviše u Sisačko-moslavačkoj pa Vukovarsko-srijemskoj, a potom je Ličko-senjska”, dodala je. “Najmanji pad je u Zagreb, potom Zadarskoj županiji te Splitsko-dalmatinskoj”, rekla je Brković.
U 10 godina Hrvatska izgubila gotovo 400.000 stanovnika
“Broj stanova je povećan u gotovo svim županijama, najviše je rastao u Dubrovačko-neretvanskoj”, dodala je.
“U zadnjih 10 godina broj stanovnika smanjio se za 396.000”, rezimirala je još jednom šefica DZ-a, pa dodala: “Smanjenja broja stanovnika je posljedica kretanja stanovništva i prirodnog prirasta”.
“Ovo su prvi rezultati s popisa koji su još podložni promjenama. Konačni rezultati bit će poznati kad završi obradi podataka. Svi rezultati dostupni su na webu DZS-a”, rekla je Brković.
Postoje li podaci o starosnoj dobi? Zašto raste broj stanova, a broj stanovnika pada?
“Mi ne možemo komentirati rezultate, ovo su prvi rezultati koji su još podložni manjim promjenama. Jasno da moramo sačekati konačne rezultate”, rečeno je na presici. “Što se tiče dobne strukture, to je sljedeća faza rada i to ćemo objaviti u sljedećoj tabeli, dobna i spolna struktura, Dakle još to nemamo, ovo su samo prvi rezultati o ukupnom broju stanovnika”, rečeno je.
“Što se tiče migracijskih podataka, oni će biti dostupni krajem lipnja ove godine”, rečeno je na presici.
U zadnjem valu iseljavanja državljani Hrvatske uglavnom su kao mjesta za novi život birali Njemačku, Austriju i Irsku (Fratellanza.net).