Humor, nada i božanski osmijeh: Govor pape Franje umjetnicima osmijeha

Papa Franjo primio je 14. lipnja priznate komičare iz cijeloga svijeta te je istaknuo njihovu važnu ulogu u spajanju ljudi putem smijeha. Susret je organizirao Dikasterij za kulturu i obrazovanje, a Papin govor prevodimo u cijelosti.

Dragi prijatelji!

Drago mi je što vas sve mogu pozdraviti i zahvaljujem onima u Dikasteriju za kulturu i obrazovanje koji su pripremili ovaj susret. Prefekt mi je rekao da u Italiji kažu da „osmijeh poboljšava krvnu sliku“. Je li tako kažu?

S poštovanjem gledam na vas umjetnike koji se izražavate jezikom komedije, humora i ironije. Koliko tu ima mudrosti! Među svim profesionalcima koji rade na televiziji, u kinu, u kazalištu, u tisku, s pjesmama, na društvenim mrežama, vi ste među najomiljenijima, najtraženijima, kojima se plješće. Sigurno zato što ste dobri, ali postoji još jedan razlog: imate i njegujete dar nasmijavanja ljudi.

Usred toliko tmurnih vijesti, uronjeni u toliko društvenih, pa čak i osobnih izvanrednih situacija, imate moć širiti vedrinu i osmijehe. Vi ste među rijetkima koji imaju sposobnost razgovarati s vrlo različitim ljudima, iz različitih generacija i kulturnih sredina.

Na svoj način spajate ljude, jer smijeh je zarazan. Lakše se smijati zajedno nego sami: radost otvara dijeljenje i najbolji je protuotrov sebičnosti i individualizmu. Smijanje također pomaže razbiti društvene barijere i stvoriti veze među ljudima. Omogućuje nam izražavanje emocija i misli, pomaže u izgradnji zajedničke kulture i stvaranju prostora slobode. Podsjećate nas da je homo sapiens također homo ludens; da su razigrana zabava i smijeh ključni za ljudski život, za izražavanje, učenje, davanje smisla situacijama.

Vaš talent je dar, dragocjen dar. Zajedno s osmijehom širi mir, u srcima, među ljudima, pomaže nam da prebrodimo poteškoće i podnesemo svakodnevni stres. Pomaže nam pronaći olakšanje u ironiji i prihvatiti život s humorom. Volim moliti svaki dan – činim to već više od četrdeset godina – riječima svetog Thomasa Morea: „Daj mi, Gospodine, smisla za humor“. Znate li tu molitvu? Morate je poznavati! Zadužujem poglavare [Dikasterija] da je prenesu svim umjetnicima, ona je i u mojoj pobudnici Gaudete et exsultate, u bilješci 101, tamo je molitva. „Daj mi, Gospodine, smisla za humor.“ To je milost koju molim svaki dan, jer me tjera da stvari shvaćam u pravom duhu.

Ali uspijevate i u još jednom čudu: uspijevate izmamiti osmijeh na lice čak i suočavanjem s problemima, malim i velikim povijesnim činjenicama. Osuditi prekoračenje moći; dati glas zaboravljenim situacijama; istaknuti zloporabe; prokazati neprikladno ponašanje… Ali bez širenja uzbune ili terora, tjeskobe ili straha, kao što to čini većina komunikacije; vi znate probuditi kritički smisao tako što nasmijavate ljude. To činite pričajući životne priče, pripovijedajući stvarnost, prema vašem izvornom gledištu; i na taj način razgovarate s ljudima o malim i velikim problemima.

Prema Bibliji, na postanku svijeta, dok je sve nastajalo, božanska je Mudrost prakticirala vaše umijeće za dobrobit nikoga drugoga do samog Boga, prvog promatrača povijesti. On ovako kaže: „Bila sam kraj njega, kao graditeljica, bila u radosti, iz dana u dan, igrajući pred njim sve vrijeme: igrala sam po tlu njegove zemlje, i moja su radost djeca čovjekova“ (Mudre izreke 8,30-31). Upamtite ovo: kada uspijete natjerati inteligentne osmijehe da se pokažu s usana makar i jednog gledatelja – ovo što ću sada reći nije krivovjerje! – nasmiješite tada i Boga.

Vi, dragi umjetnici, znate duhovito misliti i govoriti u različitim oblicima i različitim stilovima; a u svakom slučaju jezik humora je pogodan za razumijevanje i „osjećanje“ ljudske prirode. Humor ne vrijeđa, ne ponižava, ne pribija ljude na njihove mane. Dok današnja komunikacija često stvara kontraste, vi znate spojiti različite, a ponekad i suprotne stvarnosti. Koliko trebamo naučiti od vas! Smijeh humora nikada nije „protiv“ nekoga, nego je uvijek inkluzivan, proaktivan, budi otvorenost, suosjećanje, empatiju. Preporučam da se molite Gospodinu i tražite smisao za humor. Donijet će vam onu ​​lijepu molitvu svetog Thomasa Morea.

Na pamet mi pada ona priča, u Knjizi Postanka, kada Bog obećava Abrahamu da će za godinu dana imati sina. On i njegova žena Sara tada su bili stari i bez djece. Sara je slušala i u sebi se smijala. Jer, kao i žene, bila je znatiželjna i iza zavjese slušala što joj muž radi, što joj muž priča, možda da mu predbaci… Slušala je da će za godinu dana dobiti dijete, a nasmijala se u sebi. I Abraham će učiniti isto, s malo gorčine. „Ma kako, u mojim godinama, nemoj se šaliti!“. Ali zapravo je Sara začela i rodila svog sina u vrijeme koje je Bog odredio. Tada je rekla: „Bog mi je dao razloga da se smijem“ (Post 21,6). Stoga su sinu dali ime Izak, što znači „on se smije“.

Možemo li se uopće smijati Bogu? Naravno, i to nije bogohuljenje, može se smijati, kao što se igra i šali s osobama koje volimo. Židovska mudrost i književna tradicija su u tome majstori! Može se to činiti, ali bez vrijeđanja vjerskih osjećaja vjernika, osobito siromašnih.

Dragi prijatelji, Bog blagoslovio vas i vašu umjetnost. Nastavite uveseljavati ljude, posebno one kojima je najteže na život gledati s nadom. Pomozi nam sa smiješkom vidjeti stvarnost s njezinim proturječjima i sanjati bolji svijet! Blagoslivljam vas od srca; i molim vas da molite za mene: za, s osmijehom, a ne protiv (vatican.va; fratellanza.net).

Hvala što ste pročitali ovaj tekst. Ako želite pratiti slične sadržaje, pozivamo vas da zapratite naš WhatsApp kanal fratellanza.net klikom OVDJE ili našu Fb stranicu klikom OVDJE.