S više od 400 kanonizacija, Ivan Pavao II. (1978.-2005.) podigao je više uzora u vjeri na čast oltara nego bilo koji drugi papa. Stoga ne čudi da je iznimno brzo nakon njegove smrti pokrenut proces kanonizacije, koji je kulminirao njegovom proglašenjem svetim 2014. godine.
A Ivan Pavao II. bio je rekorder i na druge načine: 1978. konklava je prvi put izabrala Slavena Karola Wojtyłu za papu. S gotovo 27 godina, njegov pontifikat jedan je od najdužih u crkvenoj povijesti. Tijekom tog vremena postavio je brojne nove trendove: putovao je u inozemstvo više od bilo kojeg drugog pape, posjetio je 127 zemalja i uveo Svjetske dane mladih.
Ivan Pavao II. primio je na audijenciju brojne političare, uključujući nekoliko američkih predsjednika, sovjetskog glavnog tajnika Gorbačova i iranskog predsjednika Khatamija. 1981. i 1982. preživio je dva pokušaja atentata.
Ivan Pavao II. promicao je dijalog između konfesija i religija: bio je prvi papa koji je službeno posjetio protestantsku crkvu, sinagogu i džamiju. Obraćajući se mladim vjernicima muslimanima 19. kolovoza 1985. u Casablanci (Maroko) je kazao: “Kršćani i muslimani… mi vjerujemo u istoga Boga, jedinoga Boga, živoga Boga”.
Što se tiče pitanja etike i crkvene politike, karizmatični “medijski papa” zastupao je konzervativna stajališta. Ivan Pavao II. žestoko je odbacivao i umjetnu kontracepciju i ređenje žena. Ponekad je autoritativno imenovao biskupe unatoč lokalnom otporu.
Godine 2003. Vatikan je potvrdio da boluje od Parkinsonove bolesti. Ivan Pavao II podlegao je teškoj bolesti 2. travnja 2005. Papa Franjo proglasio je svog prethodnika svetim 2014. godine. Spomendan 22. listopada se temelji se na danu njegova preuzimanja papinske službe (katholisch.de; fratellanza.net).