Foto: © Jens Schulze/epd-bild/KNA (arhivska)
Njegova “Teologija nade” smatra se revolucionarnim djelom u evangeličkoj teologiji – i šire. Jürgen Moltmann rođen je 8. travnja 1926. pa danas ima 95. rođendan. Tim povodom u intervjuu govori o pandemiji i stanju ekumenizma.
Michael Jacquemain
Jürgen Moltmann, jedan od najpoznatijih evangeličkih teologa, danas ima 95 godina. Njegova su središnja djela Teologija nade i Etika nade. U intervjuu znanstvenik iz Tübingena govori i o pandemiji korone i svom rođendanu.
KNA: Profesore Moltmann, trenutno živimo u turbulentnom vremenu. Kako se nosite s pandemijom?
Moltmann: Kao osoba od radnog stola, nisam primijetio mnogo razlika. Bio sam razočaran što su otkazana mnoga predavanja. Kad ste sami sa sobom, ponekad dosadi.
Važna vam je “teologija nade”. Čini se da su dosađivanje, malodušnost i frustracija odlučujući čimbenici u društvu u cjelini. Kako se nada može revitalizirati?
Dosađivanje i malodušnost nastaju kad postanemo nestrpljivi. Strpljenje je dugi dah nade – to ne znači rezignaciju. U mladosti sam za tri godine ratnog zarobljeništva naučio strpljenje nade.
Može li pomoći i molitva kao vapaj Bogu?
Psalmi vape za Bogom: Koliko još, Gospode, koliko dugo? Molitve prošnje pomažu usamljenim umirućima. Tada niste sami. Osjećate da vas molitvena zajednica nosi Bogu.
Jesu li Crkve zakazale u koronakrizi?
Crkvene zajednice nisu zakazale. Razvijaju mnogo mašte za kraljevstvo Božje te individualnu pastoralnu skrb koju ne bi razvile u normalno vrijeme. U lipnju sam Heinrichu Bedford-Strohmu, predsjedniku Vijeća Evangeličke crkve u Njemačkoj, dao prijedlog da zajedno s Katoličkom crkvom proglase Dan nacionalne žalosti. Sada to radi savezni predsjednik u travnju.
Katoličko-protestantska teološka ekumena trenutno proživljava turbulentna vremena. S jedne strane, nešto se događa, s druge strane, ustrajne snage u Katoličkoj crkvi stvaraju inerciju, nepokretnost, tromost. Kakvu perspektivu vidite?
Već imamo međusobno priznanje krštenja. Zajedničku Službu Riječi (Wortverkündigung) također. Samo je s Euharistijom problem, jer je može slaviti jedino zaređena osoba. Za evangelike je to degradacija krštenja. Muškarci i žene su kršteni. U ovo vrijeme pojavila se i ekumenska zajednica na radiju nedjeljom ujutro od 10 do 11 sati i nailazi na milijune slušatelja.
Baš kao i Johann Baptist Metz s katoličke, s evangeličke strane se zalažete za političku teologiju koja smješta vjeru ovdje i sada i koja ne brine toliko o navodno vječnim, nepomičnim istinama. Čin li se da se ovo stajalište sve više znanstveno prihvaća?
Od 1970. do 1990. godine političke teologije bile su: teologija oslobođenja, crnačka teologija, feministička teologija, ekološka teologija. Od tada su teološki fakulteti nastojali biti znanstveni i ući u dijalog s pravom, germanistikom i prirodnim znanostima. Heidelberg je izvrstan primjer. Osobno radim na Političkoj teologiji modernog svijeta.
Druga je percepcija da se teologija gotovo ne pojavljuje u trenutnim diskursima. Zašto je to tako?
Nemam taj dojam. Etičko vijeće kod nas je važan glas, a o presudi Saveznog ustavnog suda iz 2020. godine o samoubojstvu teološki se raspravlja.
Pratite doktorande i u starosti. Zašto to još uvijek?
Volim odrasli znanstveni um. Kineski teolog – Hong Liang – pridružio mi se 2008. godine kada sam bio u Pekingu i doktorirao sa summa cum laude u Tübingenu 2018. godine. Sada imam američkog doktoranda.
Kako ćete proslaviti 95. rođendan?
Zahvalno! Sam, jer mi je supruga umrla prije pet godina, ali ne i usamljen jer dolaze naše četiri kćeri, a ja sam četiri puta već pradjed. Svjetski studenski krug također će se javiti (kna; fratellanza.net).