Povjesničar Miroslav Akmadža napisao je knjigu temeljenu na kaptolskim dokumentima, dosjeima Udbe i zapisima iz privatnog dnevnika kardinala Franje Kuharića. Ovo je prvi put da su objavljeni privatni Kuharićevi dnevnici.
U svom dnevniku Kuharić je zapisao kako je na novogodišnjem prijemu za predstavnike vjerskih zajednica 16. siječnja 1992. Franjo Tuđman biskupima iz BiH, Vinku Puljiću, Pavlu Žaniću i Franji Komarici, u njegovu prisustvu, ponovio da bi podjela BiH mogla biti nužna kako bi se izbjegao rat. Rekao je, što je do sada bilo nepoznato, da Hercegovci neće prihvatiti niti jedno drugo rješenje osim da budu u sastavu Hrvatske. Ako se to ne dogodi, Tuđman je upozorio da bi Hercegovci mogli “postati teroristi” u BiH i Hrvatskoj, piše Telegram u kratkom predstavljanju nove knjige o kardinalu Kuhariću.
U kontekstu najnovijih zbivanja, zanimljiva su otkrića do kojih je došao povjesničar Miroslav Akmadža (Ljubuški, 1967., trenutno profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu) u svojoj novoj knjizi Franjo Kuharić – Kardinal i vlast. Knjigu će uskoro objaviti izdavačka kuća Profil, a temelji se, među ostalim, na dnevnicima kardinala Franje Kuharića. Iz tih zapisa vidljivo je da se kardinal Kuharić od prvog dana žestoko protivio podjeli BiH.
“Kuharić je o BiH razmišljao etički, crkveno, teološki, vodeći računa o tomu da je Katolička crkva prisutna na cijelom teritoriju BiH. S druge strane Tuđman je na BiH gledao kao političar i vojnik. Nije krio da razmišlja o podjeli BiH, ali je prihvaćao svaki prijedlog međunarodne zajednice koja je težila sačuvati jedinstvenu BiH. Budući da mu je Izetbegović nudio zapadnu Hercegovinu, a Milošević podjelu BiH, Tuđman se želio pripremiti za sve moguće ishode, pa i na podjelu BiH. Znao je da je svijet neće dopustiti mijenjanje granica, ali je smatrao da će pristati na ono na što se dogovore Hrvati, Srbi i muslimani. Stoga je opcija podjele BiH uvijek bila na stolu, a Tuđman je tvrdio da Hrvatska mora biti spremna i za taj scenarij” – prenosi Telegram retke iz Akmadžine knjige.
Kuharić je smatrao “kako je riječ o pogrešnoj politici,” upozoravajući kako će sukob između Hrvata i Muslimana koristiti samo srpskom lideru Slobodanu Miloševiću. Kardinal je također isticao kako međunarodna zajednica neće prihvatiti promjenu granica BiH jer bi to izazvalo lančanu reakciju na svim međurepubličkim granicama država nastalih raspadom Jugoslavije. Stoga je Kuharić, za razliku od predsjednika Tuđmana, čvrsto podržavao BiH kao neovisnu, jedinstvenu i suverenu državu.
Nakon što je u veljači 1994. Vijeće sigurnosti UN-a osudilo Hrvatsku i zatražilo povlačenje postrojbi Hrvatske vojske iz BiH, kardinal Kuharić u svom je dnevniku zapisao: “Ekstremna hrvatska politika dovela je do uništenja Hrvata u Bosni, jer je bila kratkovidna. Dovodi i Hrvatsku u katastrofu ako dobije sankcije. Hrvatska država u Hercegovini je imitacija Srpske republike u Bosni. Zato su nas izjednačili. S tom će državom izjednačiti i “Krajinu” u Hrvatskoj. To ozbiljno prijeti u ovom sveopćem neraspoloženju prema Hrvatskoj. Ali vladajuća stranka i g. predsjednik Tuđman smatraju da je njegova politika najbolja za Hrvatsku. Trebao bi se osloboditi onih neprozirnih vođa u Hercegovini. Kamo su nas doveli?” Tolika razlika u pogledima na BiH zasigurno je jedan od razloga zašto između kardinala Kuharića i predsjednika Tuđmana, kako je ocijenio povjesničar Miroslav Akmadža, “nije bilo velike bliskosti. Zbližili su se tek pred Tuđmanovu smrt. Kuharić i Tuđman uzajamno su se uvažavali, ali nije bilo bliskosti. Kuharić je cijenio Tuđmana, ali ga je i kritizirao,” zaključio je Akmadža u svojoj novoj knjizi Franjo Kuharić – Kardinal i vlast.
U siječnju 1995. kardinali Kuharić i Puljić susreli su se s reis-ul-ulemom Mustafom Cerićem kojemu su zamjerili što neke jedinice Armije BiH nose muslimanska imena. Kuharić je kazao kako on ne bi dopustio da hrvatske jedinice nose katoličke nazive. Nakon što mu se Kuharić požalio da se “priča o nakani stvaranja islamske države u BiH,” Cerić je odgovorio da to nije točno te da Bošnjaci samo žele živjeti slobodno.
Kuharić je ponovio kako se Katolička crkva zalaže za jedinstvenu i nedjeljivu BiH, a to je stajalište podržao Vatikan, odnosno papa Ivan Pavao II., priznanjem BiH kao neovisne i suvremene države te formiranjem Biskupske konferencije BiH.
Detaljnije na Telegram.hr: Prvi put objavljeni privatni Kuharićevi dnevnici: Kako je kardinal pokušavao odgovoriti Tuđmana od podjele BiH
Fratellanza umana (22.10.2020.)
Volite Crkvu i želite dijalog u njoj? Dijalog za dobro svih.
