Kardinal Mario Grech (1957., Malta) trebao bi pomoći Katoličkoj crkvi u postizanju veće sinodalnosti. U rujnu 2020. godine postao je generalni tajnik rimske Biskupske sinode. U četvrtak, 11. ožujka, u intervjuu za Katholische Nachrichten-Agentur, govorio je o sinodalnoj pomoći i Sinodalnom putu Crkve u Njemačkoj. Odnose s Njemačkom biskupskom konferencijom opisuje dobrima te poziva i druge zemlje da započnu sinode i sinodalne procese. Nada se da će na sinodama biti više prostora za laike, posebno za žene. Prijevod intervjua donosimo u cijelosti.
KNA: U listopadu 2022. Papa želi sazvati Sinodu o sinodalnosti. Vi i Vaš tim trebali biste to pripremiti. Dokle ste stigli?
Kardinal Mario Grech (glavni tajnik rimske Biskupske sinode): Sinoda je već odgođena za godinu dana. Prvotno se trebala dogoditi ove godine, ali je odgođena zbog Sinode o Amazoniji. Tada je uslijedila pandemija. Da budemo iskreni i pošteni, nismo baš sigurni može li se ona dogoditi 2022. godine. Posebno jer Sinoda o sinodalnosti zahtijeva sudjelovanje veće skupine ljudi. Smatram da je to prilično teško u datim okolnostima.
KNA: Biste li predložili Papi da je ponovno odgodi?
Grech: Ako ozbiljno želimo uključiti više ljudi u pripremu, ovisno o okolnostima, morala bi se razmotriti i odgoda.
KNA: Franjo uvijek iznova naglašava: “Sinoda nije parlament, sinodalnost nije demokracija.” Što je zapravo sinodalnost?
Grech: Sinodalnost je crkveni instrument koji nam pomaže prepoznati Božju volju. To je vrlo iscrpljujuće, zahtjevno iskustvo. Morate slušati vrlo pažljivo – ne samo ljude, već i Duha Svetoga. I ne govori samo preko biskupa, već i kroz narod Božji.
KNA: Kako razlikovati ono što kažu ljudi od Duha Svetoga?
Grech: Duhovnim razlučivanjem u stavu molitve. Ne možemo razumjeti sinodu, sinodalni proces, bez osnovnog teološkog koncepta. Pretpostavljam da svi koje zanima sinodalno iskustvo znaju: imamo posla sa svetim, s Duhom Svetim i onim što on danas želi reći Crkvi. A potom je u crkvi Petar – to jest Papina služba. To nam može reći je li naše duhovno razlučivanje ispravno ili ne.
KNA: Trenutno postoje sinode ili sinodalni procesi na nekoliko mjesta širom svijeta. Za koje znate?
Grech: U Italiji, na primjer, postoje četiri biskupije koje već slave sinodu. U Irskoj je biskupska konferencija zainteresirana za pokretanje sinodalnog procesa. O tome smo već imali internetski sastanak. Iako nije sinoda, no postoji i Plenarna skupština Katoličke crkve u Australiji sa sličnim zadatkom, za koju je nedavno objavljen radni dokument. Zatim je tu njemačka inicijativa. Sve je ovo pozitivan trenutak za Crkvu.
KNA: Rekli ste da Vaše tajništvo želi podržati i umrežiti ove inicijative. S kim ste u kontaktu? Postoje li pozivi?
Grech: Na početku svoje službe napisao sam pismo svim biskupima u kojemu sam im ponudio da će ih naše Tajništvo podržati i pratiti. Na to sam dobio nekoliko zanimljivih odgovora – iz Hong Konga ili Indije i još nekoliko njih.
KNA: Prošle je subote predsjednik Talijanske biskupske konferencije bio s Papom kako bi mu predstavio njihov nacrt sinodalnog procesa. Jeste li razgovarali s kardinalom Gualtierom Bassettijem i ostalima?
Grech: Ne, za sastanak sam saznao samo iz medija.
KNA: Franjo je morao pokrenuti talijanske biskupe kako bi započeli sinodalni proces. Katolička crkva u Njemačkoj, koja je to samoinicijativno započela prije dvije godine, Papi je prilično sumnjičava. Ne raduju li se u Rimu kad i same mjesne Crkve postanu aktivne?
Grech: Ne vjerujem da Rim nije radostan zbog toga. Ovdje smo da taj proces pomognemo, da ga podržimo. Naravno, svaki slučaj mora se razmatrati zasebno. Postoje oni koje treba potaknuti na korak naprijed, a postoje oni koje treba upozoriti na oprez. Ne zato što bi nam netko htio ograničiti slobodu, već kako bi nam pomogao da ne skrenemo s puta.
KNA: Postoji, dakle, određena rezerva prema Sinodalnom putu u Njemačkoj?
Grech: Ne, koliko znam. Naprotiv: prošle godine upoznao sam vodstvo Njemačke biskupske konferencije – vrlo zanimljiv sastanak. Iz vijesti sam saznao da biskup Georg Bätzing želi doći u Rim na daljnje sastanke. Na sastanku u to vrijeme pozvao nas je [u Njemačku]; i rekli smo da smo spremni doći. Nedavno je očito obnovio ovaj poziv. Odnosi su, dakle, dobri.
KNA: Onda, planirate li doći u Njemačku na sljedeći sastanak Sinodalnog puta na jesen?
Grech: Još nisam dobio službeni poziv.
KNA: Bi li to bilo potrebno?
Grech: Pa, mislim da da. Ali kao što rekoh: dostupan sam. Moj je poziv i dužnost podržati moju biskupsku subraću u tim pothvatima. Pozitivno ću razmotriti svaki poziv koji mi stigne.
KNA: Nakon imenovanja redovnice Nathalie Becquart za novu podtajnicu Generalnog tajništva Sinode biskupa u Rimu, potvrdili ste da će ona sigurno imati glas na sljedećoj sinodi. To znači da su “vrata otvorena” i da su u budućnosti mogući “daljnji koraci”. Kako bi to moglo izgledati?
Grech: Veće sudjelovanje laika i na višoj razini u vlastima poput naše ili u samoj sinodi, kao i u sinodalnom procesu. To ne završava Sinodom. Iskreno se nadam da će biti više prostora za laike, posebno za žene, kako bi i oni mogli pridonijeti svojim udjelom.
KNA: No to bi promijenilo karakter biskupske sinode.
Grech: Biskupska sinoda je sinoda biskupa, ali sinodalnost je širi pojam. O tome moramo dodatno razmišljati (kna; fratellanza.net).