Kardinal Hollerich: Crkva se mora promijeniti, riskiramo govoriti čovjeku kojeg više nema

U dugom intervjuu za L’Osservatore Romano, kardinal Jean-Claude Hollerich, predsjednik Vijeća biskupskih konferencija Europske unije (COMECE) govori o žurnosti promjena u pastoralu i drugim aktualnim temama u Crkvi i društvu.

„Ne želim zvučati oštro, ali, iskreno, naš pastoral govori čovjeku koji više ne postoji. Moramo biti sposobni naviještati Evanđelje i učiniti ga razumljivim današnjem čovjeku koji ga većinom ignorira. To podrazumijeva veliku otvorenost s naše strane, a i spremnost – uz prisnost Evanđelju – da dopustimo da i sami budemo preobraženi“, kazao je.

Prema mišljenju luksemburškog kardinala Jean-Claudea Hollericha, europska će Crkva za 20 godina biti manja, ali življa. Ovo „smanjenje broja je potrebno, prema Božjem naumu, kako bi se dobio novi zamah“, kazao je predsjednik Vijeća biskupskih konferencija Europske unije (COMECE) za vatikanski list L’Osservatore Romano. Većina Europljana više uopće ne poznaje Evanđelje. A ravnoteža između laika i klera u budućnosti će izgledati drugačije nego danas.

Utoliko je važnije – prema Hollerichu, koji je ujedno i glavni izvjestitelj Sinode u tijeku – ponovno u prvi plan postaviti Evanđelje, što je poslanje ili misija Crkve. Pastoral je trenutno usmjeren na skupine ljudi koji više ne postoje. Smatra „da danas u Europi patimo od patologije koja se sastoji u tome da ne možemo jasno vidjeti što je prava misija Crkve“.

„Danas ne možemo ni zamisliti, ali bit će vrlo, vrlo velikih antropoloških transformacija. Uz svijest da čovjek samo djelomično može utjecati na vlastitu evoluciju. Ono što se mora dalje razvijati jest da ne govorimo o kulturnoj antropologiji, nego o promjenama koje se tiču i biološke, prirodne sfere“, kazao je kardinal.

Glede prilagodbe pastorala tim antropološkim promjenama, kardinal je rekao da se trudi, koliko mu služba dopušta, i danas održavati osobnu živu relaciju s mladim osobama. „I ono što stalno vidim je da mladi prestaju razmatrati Evanđelje, ako imaju dojam da mi diskriminiramo. Za današnje mlade ljude najviša vrednota je nediskriminacija. Ne samo rodna, nego i u pogledu etničke pripadnosti, podrijetla, društvene klase. Izrazito su ljutiti zbog diskriminacije! Prije nekoliko tjedana upoznao sam dvadesetogodišnju djevojku koja mi je rekla: ‘Želim napustiti Crkvu, jer ona ne prihvaća homoseksualne parove’. Pitao sam je: ‘Osjećaš li se diskriminiranom jer si homoseksualna osoba?’, a ona ‘Ne, ne! Nisam lezbijka, ali moja najdraža prijateljica jest. Znam njezinu patnju i ne namjeravam biti dio onih koji je osuđuju’. Ovo me natjeralo na puno razmišljanja“, kazao je kardinal predsjednik COMECE-a.

Hollerich je također kritizirao preveliku zaokupljenost strukturama. To je važno, ali nije dovoljno, smatra on. Prečesto je tu i pitanje moći. Nadodao je da je „potpuno pogrešno unutarcrkvenu raspravu ograničiti na pitanje moći“. Krsno ili opće svećeništvo, primjerice, ne oduzima ništa od ministerijalnog svećeništva.

Crkva je pozvana naviještati Radosnu vijest, a ne skup pravila ili zabrana. No, civilizacija oblikovana potrošnjom pitanje smrti potiskuje mitom o vječnoj mladosti. Evanđelje ima odgovor o uskrsnuću. To je Radosna vijest, na nju su svi pozvani, dakle i rastavljeni i ponovno vjenčani te homoafektivne osobe, odnosno „nitko nije isključen“. „Kraljevstvo Božje nije ekskluzivan klub. Otvara svoja vrata svima, bez diskriminacije“, rekao je Hollerich.

Hollerich je prošlog tjedna pohvalio crkvenu obnovu i reforme koje je donio Drugi vatikanski koncil (1962.-65.). Bez njih bi „današnja Crkva bila mala sekta nepoznata većini ljudi“, rekao je. Bez Koncila ona je se mogla svesti na „skupinu koja izvodi divne rituale za koje nitko ne zna“. Napomenuo je da sinodalnost pape Franje seže do Drugog vatikanskog koncila. „To je blago za obnovu Crkve. Moramo iskoristiti to blago koje ne poznajemo dovoljno“, rekao je Hollerich (vatican newskta; fratellanza.net).

VIDEO

Hvala što ste pročitali ovaj tekst. Ako želite pratiti slične sadržaje, pozivamo vas da zapratite naš WhatsApp kanal fratellanza.net klikom OVDJE ili našu Fb stranicu klikom OVDJE.