Kardinal Hollerich ne isključuje ređenje žena per se

Kardinal Jean-Claude Hollerich smatra da zabrana ređenja žena „vjerojatno“ nije nepogrešiv Papin nauk. S vremenom možete donositi različite odluke, kazao je kardinal u intervjuu za hrvatski tjednik Glas Koncila“, prenosi KNA.

Luksemburški kardinal Jean-Claude Hollerich načelno smatra mogućim primanje žena u zaređene službe u Katoličkoj crkvi. U intervjuu za hrvatski tjednik Hollerich je rekao da zabrana ređenja žena „vjerojatno“ nije nepogrešiv Papin nauk. „S vremenom“ bi Papa mogao odlučiti o ovom pitanju drugačije nego što je to učinio Ivan Pavao II. 1994. godine.

„Nepogrešivo bi bilo, primjerice, proglašenje dogme o Marijinu uznesenju na nebo Pija XII. Syllabus errorum Pija IX. nosio je sličnu tvrdnju o nezabludivosti. Ali ako pogledate Syllabus, uvidjet ćete da je Pio IX. osudio mnoge stvari koje su sada uobičajena praksa u Crkvi“, kazao je Hollerich.

O trenutnom stanju rasprave, Hollerich je izjavio: „Papa Franjo ne želi ređenje žena i potpuno ga slušam po tom pitanju. Ali ljudi nastavljaju raspravljati o tome.“ On sam nije promicatelj ženskog ređenja, oslanja se na davanje veće pastoralne odgovornosti ženama. „Kada to postignemo, možda možemo vidjeti postoji li još uvijek želja za ređenjem žena.“ Hollerich je naglasio kako je za tako dalekosežnu promjenu potrebno tražiti suglasnost pravoslavnih Crkava. „Nikada to ne bismo mogli učiniti ako bismo time ugrozili svoje bratstvo s pravoslavnima ili polarizirali jedinstvo svoje Crkve“.

Homoseksualnost i Sinodalni put
Hollerich se u intervjuu osvrnuo i na učenje Katoličke crkve o homoseksualnosti. „Kad je nastajao crkveni nauk, pojam homoseksualnost nije ni postojao. Homoseksualnost je nova riječ. Čak ni u vrijeme svetoga Pavla ljudi nisu imali pojma da bi mogli postojati muškarci i žene koje privlači isti spol“, kazao je, dodavši: „Sodomiju se u to vrijeme smatralo tek nečim orgijastičkim, tipičnim za oženjene ljude koji su držali robove za osobnu požudu. Ali kako možete osuditi ljude koji ne mogu voljeti nego isti spol? Nekima je od njih čistoća moguća, no pozivate li druge na čistoću, čini se kao da im govorite egipatski.“

On smatra dvojbenim „onaj dio učenja koji homoseksualnost naziva ‘u sebi neurednom’“. „Moramo prihvatiti sve ljude i dati da osjete Božju ljubav“. Homoseksualnost svoditi na neuredne spolne odnose „vrlo je grub način razumijevanja ljudske osobe“.

Što se tiče Sinodalnog puta u Njemačkoj, Hollerich je – u intervjuu čije dijelove prenosi i inozemni mediji – rekao da je Papa kritizirao taj put jer su katoličke laičke udruge nalikovale sindikatima. To se jako razlikuje od Papine vizije Božjeg naroda, osobito od one koju je Sveti Otac iskusio u Južnoj Americi. Osim toga, Crkva u Njemačkoj prvenstveno se bavi sobom i svojim strukturama. „To nije Crkva koja služi svijetu, nego sama sebi, uskraćujući prostor Duhu Svetomu“. Duh Sveti ponekad uzrokuje veliku pomutnju kako bi donio nov sklad. „Ali u Njemačkoj nedostaje sklada. Među biskupima postoji sukob manjine i većine, bez spremnosti na kompromis. Na sinodi se nikada ne smije pojaviti trijumfalna većina i ranjena manjina“.

Mnogi su se ljudi usprotivili Crkvi zbog pretjerane prevlasti
Kardinal Hollerich je nadalje kazao da danas „ne možemo jednostavno voditi politiku obnove katoličke Europe. To neće uspjeti.“ Na tvrdnju novinara da je „naša tradicija u Hrvatskoj još pretežno katolička“, kardinal je podsjetio da se na Zapadu sve brzo odvilo. Primjerice, „mnogi su se ljudi usprotivili Crkvi zbog pretjerane prevlasti. Na nju se gledalo kao na diktaturu koja svoje pozicije želi nametnuti čitavomu društvu“. Usto je upozorio: „U Hrvatskoj biste u tim primjerima trebali prepoznati upozorenje da se pripremite na takvu promjenu“.

Na predstojećoj Sinodi u listopadu Hollerich ima važnu poziciju moderatora („generalnog izvjestitelja“). Tema sinodskog sastanka u listopadu 2023. i 2024. je transformacija Katoličke crkve u „sinodalnu Crkvu“. Ubuduće bi, osim Pape i biskupa, o važnim pitanjima trebao raspravljati i Božji narod, odnosno nezaređeni laici (kna; fratellanza.net).

Hvala što ste pročitali ovaj tekst. Ako želite pratiti slične sadržaje, pozivamo vas da zapratite naš WhatsApp kanal fratellanza.net klikom OVDJE ili našu Fb stranicu klikom OVDJE.