Foto: Walter Kasper, KNA
Nakon što je u javnost dospio tzv. „Manifest vjere“ kardinala Gerharda Müllera, bilo je onih koji su ga svesrdno odobravali, ali i onih koji su ga kritizirali. Među glasnim kritičarima je i kardinal Walter Kasper.
U subotu 9. veljače 2019. kardinal Gerhard Ludwig Müller objavio je na nekoliko svjetskih jezika takozvani Manifest vjere. Ubrzo je taj manifest dobio najmanje tri cjelovita prijevoda i na hrvatski jezik. Važno je reći da je isti, uz očito ignoriranje većine svjetskih teologa, dobio i oštru kritiku kardinala Waltera Kaspera. Ta kritika do sada nije prenešena u medijima na hrvatskom, a pitanje je hoće li uopće biti i spomenuta.
U izjavi za KNA bivši predsjednik Papinskog vijeća za ekumenizam kazao je kako smatra da je manifest zapravo Müllerov osobni stav i da on u njemu ne iznosi cjelovitu istinu vjere. U tom manifestu ima „rečenica koje svaki katolik može samo potvrditi“ – tvrdi Kasper, upozoravajući ipak da u njemu „ima i poluistina“.
Budući da Müller na kraju svog manifesta piše o „prijevari Antikrista“, Kasper navodi da ga je to podsjetilo na Lutherovu kritiku Pape, te da ne želi vjerovati kako iza manifesta stoji netko tko piše protiv Pape. To bi, prema Kasperu, samo „moglo dovesti do konfuzije i podjela“, što bi uznemirilo Katoličku crkvu.
Müller s pravom ističe ispovijed vjere u Trojedinog Boga kao temeljnu razliku kršćanstva i drugih religija, ali Kasper kaže kako „u isto vrijeme postoje i sličnosti u vjeri u jednog Boga, osobito s hebrejima i muslimanima“, te postavlja pitanje: „Jesu li ove sličnosti, pogotovo danas, neosnovane za mir u svijetu i društvu?“
On nadalje optužuje Müllera za netočno navođenje Katekizma Katoličke Crkve, jer nekih Müllerovih “navoda” o pričesti i celibatu tamo uopće nema. U vezi s citatom o celibatu (KKC, 1579), Kasper upozorava Müllera da je izbjegao riječ „normalerweise“ (hrv. „redovito“), te ga podsjeća da u Katoličkoj crkvi oduvijek postoje i oženjeni svećenici istočnih obreda, a od pontifikata pape Benedikta XVI. i neki bivši anglikanski pastori. „Iako sam osobno uvjeren da je potrebno ponovno i dublje razmišljati o značenju slobodno odabranog celibata, barem se ne može zabraniti rasprava o viri probati“, kazao je Kasper.
Osim toga, kaže da se mnogi vjernici mogu uvrijediti Müllerovom izjavom kako „savjest vjernika nije dovoljno oblikovana“. Uz to se pita kako razmišljaju žrtve zlostavljanja na rečenicu poput „Svećenik nastavlja otkupiteljsko djelo na zemlji“ koju Müller navodi bez ikakve diferencijacije (kna; fratellanza.net).