Kritičari uvijek iznova govore o opasnosti od raskola u Crkvi, i to ne samo što se tiče reformskih procesa. Kurijalni kardinal Walter Kasper ne dijeli te strahove. On, umjesto toga, govori o velikoj raznolikosti.
Njemački kurijalni kardinal Walter Kasper trenutno ne vidi opasnost od raskola u Crkvi. No postoje različite zabrinutosti katolika, primjerice u SAD-u i Njemačkoj te drugim zemljama, objasnio je dugogodišnji poglavar vatikanskog ekumenskog dikasterija za list La Repubblica od nedjelje 8. siječnja. Današnji problem je što unutar Crkve postoje paralelne kulture. To je vrlo teško uskladiti i smiriti. No pluralitet ne smije postati podjela, smatra Kasper.
Također se zalaže da se ne precjenjuje trenutna situacija u Crkvi. Tek kad dođe do prekida euharistijskog zajedništva može se govoriti o pravom raskolu, ali to sada nije slučaj, rekao je. „Postoji različitost mišljenja koja zasigurno nije novost u povijesti Crkve“.
Protiv brze kanonizacije
Nadalje, Kasper se izjasnio protiv brze kanonizacije Benedikta XVI. Ne ide se u raj brzim vlakom, komentirao je. Na sprovodu bivšeg Pape u četvrtak na Trgu sv. Petra bilo je pojedinačnih poziva na ubrzanu beatifikaciju i kanonizaciju. Kasper se s tim ne slaže. Razdoblje čekanja od 5 godina nakon smrti koje je određeno kanonskim pravom vrlo je oprezno i mudro. Predsjednici Njemačke i Talijanske biskupske konferencije biskup Georg Bätzing i kardinal Matteo Zuppi o tome su dali slične izjave, odnosno izrazili su zabrinutosti glede pojedinačnih prijedloga o ubrzanom procesu beatifikacije i kanonizacije. Poznati teolog Massimo Faggioli smatra da je prije gotovo četiri stoljeća, između 1628. i 1634., papa Urban VIII. mudro odlučio da mora proći 50 godina nakon smrti kandidata ili kandidatice prije nego što se on ili ona mogu proglasiti svetima. Ivan Pavao II. kasnije je skratio to vrijeme čekanja za početak procesa kanonizacije s 50 na pet godina.
U razgovoru se kardinal Kasper osvrnuo i na Benediktova bivšeg privatnog tajnika Georga Gänsweina koji upravo puni naslovnice sa svojom novom knjigom. U unaprijed objavljenim izvacima 66-godišnji nadbiskup izvijestio je o detaljima ne uvijek beskonfliktne suradnje pape Franje i bivšeg pape Benedikta. “Bilo bi bolje šutjeti. Sada nije vrijeme za takve stvari”, rekao je Kasper.
Ne zna hoće li se Franjin pontifikat promijeniti nakon smrti njegova prethodnika. Ipak, smatra malo vjerojatnim da će se aktualni Papa u skoroj budućnosti povući u mirovinu. Franjo bi najprije želio nastaviti sinodski hod sveopće Crkve te već razmišlja o Svetoj godini 2025. “Kako on kaže, ne vodi se nogama, već glavom”, objasnio je kardinal govoreći o problemima crkvenog poglavara s bolom u koljenu. Međutim, ako dođe do odricanja od službe, postoji konsenzus da se titula “Papa emeritus” ne bi trebala koristiti. To nije bilo baš prikladno, kazao je Kasper (kna; ika; fratellanza.net).