Kardinal Koch priznao propuste u rješavanju slučajeva zlostavljanja

Kurijalni kardinal Kurt Koch po prvi put je priznao da je bilo propusta u rješavanju slučaja zlostavljanja u biskupiji Basel. Međutim, kardinal je švicarskom listu SonntagsBlick zanijekao da je namjerno zataškavao stvar, izvještava katholisch.de

Prema švicarskoj studiji o zlostavljanju, kao biskup Basela, Koch je 2002. propustio prijaviti sumnjivi slučaj javnom tužitelju i započeti preliminarnu kanonsku istragu. „Iz današnje perspektive, moram priznati da takav pristup nije proveden na zadovoljavajući način i da je bila greška što nisam poduzeo predviđene mjere. Žao mi je zbog toga, posebno kada je riječ o žrtvama ako je ovakav pristup na njih ostavio dojam da to nismo shvatili ozbiljno“, objašnjava Koch, ispričavajući se zbog toga.

Koch je sada prefekt Dikasterija za promicanje jedinstva kršćana. Prije preseljenja u Vatikan 2010., od 1995. bio je biskup Basela. Njegov nasljednik u istom tom predmetnom slučaju nije napravio nikakve daljnje pomake: „Biskup Felix Gmür pretpostavio je da je tadašnji biskup Kurt Koch učinio sve po svom najboljem znanju i uvjerenju“, rekli su iz biskupije za SonntagsBlick. U svezi s drugim slučajem, biskup Gmür je sredinom kolovoza priznao propuste.

Studija slučaja premještanja preko državnih granica 

Proces dokumentiran u švicarskoj studiji kao studija slučaja premještanja preko državnih granica, koji je Koch sada komentirao, tiče se svećenika rođenog u Rumunjskoj 1945. godine, a koji je bio inkardiniran u biskupiji Basel od 1985. nadalje, tj. prema kanonskom pravu podložan biskupu Basela. Godine 2005. ponovno je inkardiniran u jednu rumunjsku biskupiju. Svećenik koji je u studiji identificiran inicijalima K.S. nastavio je raditi u Švicarskoj. „Dvije godine prije promjene biskupije, pogođena osoba prijavila je u biskupiju Basel nekoliko seksualnih zlostavljanja od strane K.S. kod kuće te tijekom svog rada s mladima i kao ministranta K.S.“, kaže se u studiji. Nakon što je svećenik biskupiji dao izjavu da nikada nije bilo „nikakvog oblika seksualnog kontakta između njega i djece/mladih ljudi“, slučaj je zatvoren za biskupiju bez ikakvih daljnjih posljedica.

Od 2005. nadalje javlja se više žrtava koje prijavljuju napade na maloljetnike. Zbog inkardinacije u Rumunjskoj i nedjelovanja tamošnjeg biskupa, Koch nije naredio svećeniku da napusti područje njegove biskupije. Nakon još jedne prijave pogođenih osoba, biskupija je zamolila svećenika da se sam prijavi. „K.S. je prethodno zamolio dotičnu osobu za oprost i priznao svoje postupke. S uvjeravanjem svećenika K.S. da se sam prijavio završava dosje bazelskog stručnog povjerenstva“, stoji u studiji. Iz dokumenata dostupnih studiji nije jasno je li se doista prijavio.

Sredinom rujna 2023. postalo je poznato da Vatikan istražuje nekoliko sadašnjih i bivših švicarskih biskupa i drugih svećenika zbog sumnje u zataškavanje. Koch nije bio među spomenutima. Churski biskup Joseph Bonnemain dobio je zadatak da provede istragu. Ubrzo nakon toga predstavljeni su rezultati pilot studije koju je naručila Švicarska biskupska konferencija. Istraživači sa Sveučilišta u Zürichu identificirali su 1002 slučaja, 510 optuženih kojima su naveli inicijale i 921 pogođenu osobu. No, ovo je vjerojatno tek „vrh ledenog brijega“. Brojni spisi, primjerice iz katoličkih škola i domova, još nisu procijenjeni. Nakon objave, švicarski su biskupi najavili nekoliko mjera, uključujući promjenu u postupanju s arhivskim spisima i uspostavu nacionalnog crkvenog kaznenog suda (katholisch.de; fratellanza.net).

Hvala što ste pročitali ovaj tekst. Ako želite pratiti slične sadržaje, pozivamo vas da zapratite naš WhatsApp kanal fratellanza.net klikom ovdje ili našu Fb stranicu klikom ovdje.