Kardinal Parolin u Sloveniji: Balkan treba ulagati u kulturu susreta

Državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin sudjelovao je kao Papin izaslanik u Sloveniji na međureligijskom susretu koji se održao 17. i 18. lipnja u Kopru o dijalogu i miru na Balkanu, izvijestio je Alessandro di Bussolo za Vatican News.

Papa Franjo zamišlja Europu kao „hod bratstva“, „bedem mira“, sastavljenu od država „koje se nisu ujedinile nametanjem, nego slobodnim izborom za opće dobro, zauvijek odustajući od perspektive sukoba“ te sanja takvu Europu i za sve zemlje balkanske regije, „koja mu je jako draga“ i koju je više puta posjetio. Tako kardinal državni tajnik Pietro Parolin ponovno potvrđuje bliskost Pape i Svete Stolice u svom govoru na Forumu o dijalogu i miru na Balkanu.

Međureligijski susret pod nazivom „Mir tebi, Europo! Mir tebi, Balkane!“ promiče Slovenska biskupska konferencija, a sudjeluju visoki predstavnici kršćanstva, s katoličkim, pravoslavnim i luteranskim predstavnicima, predstavnici islama i judaizma, iz 15 zemalja Balkanskog poluotoka te obližnjeg poluotoka Male Azije.

Na Forumu u Kopru su bili i riječki nadbiskup Mate Uzinić kao predstavnik Hrvatske biskupske konferencije te umirovljeni vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u ime Biskupske konferencije BiH.

Balkan, „bure baruta“, ali i primjer mirnog suživota

Kao posebni Papin izaslanik, nakon što je zahvalio biskupu Petru Štumpfu, murskosoboškom biskupu i dopredsjedniku Slovenske biskupske konferencije, kardinal Parolin je u auli Franje Asiškog istaknuo da je značajno „što se ovaj Forum organizira u Sloveniji, koja, iako geografski nije dio balkanske regije“, ostaje vjerna „svom pozivu kao raskrižje naroda i most između različitih svjetova i kulture“. I dodaje kako je u današnjem svijetu, „razdiranom ratovima poput onog u Ukrajini i drugim sukobima, bitno razgovarati o miru i dijalogu“. A to je još prikladnije činiti u odnosu na balkansku regiju, koja se ponekad naziva „buretom baruta Europe“, ali je također svjedočila „izvanrednim primjerima mirnog suživota između ljudi različitih etničkih pripadnosti, kultura i religija nad tijekom stoljeća“.

Društvo različitosti kao bogatstvo, uništeno ratom

Vidi se to, istaknuo je državni tajnik Svete Stolice, „u arhitekturi mnogih balkanskih gradova, gdje se prema nebu pružaju katoličke i pravoslavne katedrale, muslimanske džamije i židovske sinagoge“. Povijest ovih zemalja „pokazala je kako je moguće stvoriti društvo u kojem različitosti nisu teret, već izvor bogatstva“, ali i „koliko je malo potrebno da se uništi društvo ovakvog tipa, kako smo vidjeli svi u ’90-ima“.

Zalaganje Svete Stolice u balkanskoj regiji

Sveta Stolica, nastavio je, angažirana na golemom polju mira, vjerna Isusovim riječima „Blago mirotvorcima, jer će se sinovima Božjim zvati“, uvijek se doživljavala „kao suvereni i neovisni međunarodni akter, slobodan od materijalnih interesa (političkih, gospodarskih i vojnih)“.

Iz tog razloga smatra se sposobnom „posredovati u sukobima između država ili pomoći u pomirenju sukobljenih strana, pa i unutar država“. I to je ono što je nastojala činiti, podsjetio je kardinal Parolin, na području Balkana, još od prije „raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije“, s djelovanjem uvijek „dosljednim i u apsolutnoj vjernosti poslanju Crkve u svijetu“, kako je naglasio Drugi vatikanski koncil.

A suočena s novonastalom situacijom koju su stvorili opći izbori 1990., s „nastajućim separatističkim tendencijama u Hrvatskoj i Sloveniji“, Sveta je Stolica „zauzela stav velike razboritosti“.

Mirovni napori tijekom rata devedesetih

Državni tajnik podsjetio je da je „od siječnja 1991. Sveta Stolica digla svoj glas, zahtijevajući poštivanje prava naroda na samoodređenje, poštivanje prava pojedinaca i nacionalnih zajednica te odbijanje uporabe sile u rješavanju sporova“. Učinila je to potičući „neumorno traženje dijaloga među stranama i ponovnu uspostavu mirnog suživota među narodima Jugoslavije, utemeljenog na međusobnom poštovanju i pravdi“.

S početkom oružanih operacija u Sloveniji i Hrvatskoj, 25. lipnja 1991., djelovanje Svete Stolice postalo je „još ustrajnije“, a s pogoršanjem situacije „raslo je uvjerenje da je međunarodno priznanje neovisnosti Hrvatske i Slovenije moglo olakšati težnju za mirom“. Zbog toga je Sveta Stolica promicala „nastajanje međunarodnog konsenzusa o trenutnom priznanju dviju republika“.

Apeli Ivana Pavla II. religijskim vođama

Ali u isto vrijeme papa Ivan Pavao II. je, kako bi promicao „duboko djelo pomirenja opetovano apelirao na vjernike i religijske vođe triju zajednica prisutnih u tim republikama: katolika, pravoslavaca i muslimana, potičući ih da intenziviraju dijalog i zajedničko djelovanje u potrazi za klimom mira i kulturom susreta između različitih populacija, predodređenih za zajednički život u novoj Europi u nastajanju“, istaknuo je kardinal Parolin.

Državni tajnik je zato istaknuo da „Balkan treba mnogo ulagati u ovu kulturu susreta kako bi se prevladala kultura konfrontacije“.

Međureligijski dijalog temelj je za budućnost Balkana

Jedan od važnih elemenata kulture susreta, uz prihvat i predanost, pojasnio je kardinal, jest dijalog. Dijalog, kako tumači Papa u enciklici Fratelli tutti, znači „približiti se, izražavati se, slušati, gledati jedni druge, upoznavati se, nastojati se razumjeti, tražiti razumijevanje, tražiti dodirne točke”. Dijalog je ključno pitanje u eri globalizacije, osobito međureligijski, stoga je „od posebne važnosti za mirnu budućnost Balkana, gdje su se latinska, bizantska i islamska kultura susrele, a ponekad i sukobljavale stoljećima“.

Papa Franjo u Sarajevu: religijski vođe prvi čuvari mira

Kardinal Parolin podsjetio je na Papine riječi za njegova posjeta Sarajevu u lipnju 2015., kada je istaknuo da je „međureligijski dijalog, ovdje kao i drugdje u svijetu, bitan uvjet mira, a time i dužnost svih vjernika“ te da su stoga religijski vođe „prvi čuvari mira“. Jačanjem tog dijaloga „može se oduprijeti ekstremizmu koji se, nažalost, očituje i unutar religija“, rekao je državni tajnik Svete Stolice.

Mnogo je puta papa Franjo pozvao na ekumenski i međureligijski dijalog da se grade „radije mostovi nego zidovi“, jer se tako gradi budućnost. „Most spaja, stvara zajedništvo, otvara vrata dijalogu i znanju te učvršćuje teritorije. Zid pak razdvaja, razgrađuje, promiče autoreferencijalnost i zatvorenost te ograničava horizonte“, rekao je kardinal Parolin.

Balkanu trebaju mostovi poput onog na Drini, koji je „protagonist slavnog romana Ive Andrića, sina i tumača ovih krajeva“, koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost 1961. Višegradski most (Na Drini ćuprija), koji je postao simbol spajanja dvaju različitih svjetova, prema riječima kardinala Parolina „poziva ove zemlje i sve one koji ih nastanjuju da ostanu ukorijenjeni u ovim temeljima kako bi izgradili budućnost zajedništva i konstruktivnih odnosa“.

Sveta Stolica podržava težnje zemalja za pridruživanjem EU

Državni tajnik je zatim naveo riječi pape Franje koje je izrekao za vrijeme drugog posjeta regiji, Sjevernoj Makedoniji u svibnju 2019. godine. Tada je u Skoplju izjavio da su posebne karakteristike te zemlje, povezane s njezinim „multinacionalnim i multireligijskim sastavom“ također „od značajne važnosti na putu prema tješnjoj integraciji s europskim zemljama“.

Izrazio je potom nadu „da će se ova integracija razvijati pozitivno za cijelu regiju zapadnog Balkana, uz poštivanje različitosti i temeljnih prava“.

Sveta Stolica, ponovio je kardinal Parolin, blagonaklono gleda na težnju zemalja Zapadnog Balkana za integracijom u Europsku uniju, „snažno je podržava i nada se da će pronaći valjanu i punu realizaciju kako bi ublažila osjećaj napuštenosti koji pogađa građane koji gledaju u Europsku uniju s nadom u budućnost rasta i prosperiteta“.

Događaji za mlade i misno slavlje

U subotu poslijepodne Forum je nastavljen u 17 sati događanjem „Mladi za mir“, koji su pripremili mladi iz različitih vjerskih zajednica u Sloveniji i drugim dijelovima Balkana. Crvena nit programa je želja mladih za mirom i njihova spremnost da zajedno s odraslima budu spremni raditi za mir u svojim vjerskim zajednicama i u svojim sredinama. U 21 u katedrali Uznesenja Marijina u Kopru, održan je orguljaški koncert sa solistima, uz nazočnost religijskih i građanskih lidera.

U nedjelju u 10 sati u istoj katedrali kardinal Parolin predvodio je misu koju su suslavili apostolski nuncij u Sloveniji nadbiskup Jean Marie-Speich, biskup Kopra Jurij Bizjak te slovenski biskupi i svećenici (vatican news; ika; fratellanza.net).

Hvala što ste pročitali ovaj tekst. Ako želite pratiti slične sadržaje, pozivamo vas da zapratite naš WhatsApp kanal fratellanza.net klikom ovdje ili našu Fb stranicu klikom ovdje.