10. obljetnica velebne enciklike „Laudato Si“ pape Franje
Krešimir Cerovac
Po pitanju klimatskih promjena, papa Franjo je činjeničan i uvjerljiv. U više je prilika istaknuo jednu od ključnih tema svoje ekološke enciklike iz 2015. godine „Laudato Si – O brizi za naš zajednički dom“. U apostolskoj pobudnici „Laudate Deum“ („Hvaljen budi, Bože“) iz 2023. godine, Papa se obratio katolicima i cijelome svijetu, pozivajući na hitnu brigu o klimatskim promjenama, pitanju koje mu je od iznimne važnosti. On naglašava potrebu za globalnom solidarnošću i odgovornošću kako bi sadašnje generacije zaštitile planet Zemlju za buduće generacije.
Poruke pape Franje o klimatskim promjenama obuhvaćaju duhovne, moralne, znanstvene, osobne i političke aspekte. Ističe da je prema Bibliji čovjekova dužnost brinuti se za Zemlju, koja nije samo resurs za čovjekovu korist, već dar koji treba poštovati i čuvati. Planet Zemlja nije neutralna pozadina ljudskih života, već Božje stvorenje i sastavni dio čovječanstva. U enciklici „Laudato si'”, papa Franjo izražava zabrinutost za vrste čiji je opstanak ugrožen klimatskim promjenama, navodeći: „Ostala stvorenja ovoga svijeta prestala su biti naši suputnici na putu i postala su naše žrtve.”
Ove riječi snažno podsjećaju na čovjekovu odgovornost prema svim živim bićima i na posljedice njegovih postupaka. Papa Franjo naglašava da briga za stvorenje nije samo ekološka dužnost, već i duhovni i moralni imperativ koji proizlazi iz kršćanske vjere i ljudskog dostojanstva.
Papa Franjo istaknuo je da ne nedostaju rješenja za klimatske promjene: ono što nedostaje jest jasna politička volja za suočavanje s ovom krizom. Nedugo nakon objave enciklike „Laudato Si“, 196 zemalja usvojilo je Pariški sporazum s ciljem ograničavanja porasta globalne temperature na ispod 2°C, te nastojanja da se zadrži na 1,5°C iznad predindustrijskih razina. Da bi to postiglo, industrijalizirane nacije morale bi zajednički djelovati kako bi smanjile emisije stakleničkih plinova. Međutim, deset godina kasnije, svijet još uvijek nije na pravom putu. „Financial Times“ jeprocjenio da su zemlje potpisnice izdvojile manje od petine od procijenjenih 4 milijardi dolara potrebnih za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma. Papa Franjo je 2023. godine ponovno pozvao na konkretne političke promjene u borbi protiv klimatskih promjena, ističući potrebu za prevladavanjem podjela i djelovanjem u korist planeta Zemlje. Unatoč papinim naporima, klimatske promjene nisu uspjele prodrijeti u moralnu svijest katolika na način na koji su to učinila druga ‘pro-life’ pitanja. Papa piše u enciklici „Laudate Si”: „Stajališta koja predstavljaju zapreku u pronalaženju rješenja, također među vjernicima, kreću se od nijekanja problema do ravnodušnosti, nehajne rezignacije ili slijepog povjerenja u tehnološka rješenja.“
Papa Franjo poziva sve ljude, pojedinačno kao i obitelji, da „prate ovo hodočašće pomirenja sa svijetom”. Ta predanost pitanje je osobnog dostojanstva i vrijednosti, ali ne može ostati samo na osobnoj razini. „Neophodno je biti iskren”, naglašava Papa, „te priznati da najučinkovitija rješenja neće doći isključivo od pojedinačnih napora, već ponajprije od velikih političkih odluka na nacionalnoj i međunarodnoj razini.”
Ističe da se potrebne promjene u političkoj sferi neće dogoditi bez kulturnih promjena. A napori pojedinaca i obitelji „da smanje onečišćenje i otpad, te da konzumiraju s promišljenošću, stvaraju novu kulturu”. Na male, ali značajne načine, oni „doprinose pokretanju velikih procesa preobrazbe koji izviru iz dubine društva“.
Papa Franjo upućuje snažan poziv na kulturnu promjenu, posebno usmjeren prema bogatim zemljama. Ističe da prosječna osoba u SAD-u ima dvostruko veći negativan utjecaj na klimu od prosječne osobe u Kini. U usporedbi s ljudima u najsiromašnijim zemljama, koji će najviše patiti zbog klimatskih promjena, taj je utjecaj čak sedam puta veći. Ova usporedba naglašava duboku nejednakost u odgovornosti za klimatsku krizu. Papa Franjo ističe da bogate zemlje, koje su najviše pridonijele globalnom zagrijavanju, moraju preuzeti veću odgovornost za rješavanje ovog problema. Njegov poziv nije usmjeren samo na tehničke ili političke promjene, već na kulturnu i moralnu transformaciju koja će promijeniti način na koji se danas živi, troši i odnosi prema planetu.
Prema istraživanju Pew Research Centera iz 2023. godine, samo 46% američkih katolika smatra da su ljudi glavni uzročnici klimatskih promjena. Mnogi od njih izražavaju osjećaj nemoći, vjerujući da se „ništa ne može učiniti” po tom pitanju – a takav stav rijetko se primjećuje kod tema poput pobačaja ili imigracije, što je samo po sebi značajno.
Papa Franjo je u svojoj poruci summitu COP-a o klimi 2024. u Azerbajdžanu – koju je u njegovo ime dao državni tajnik Vatikana kardinal Parolin – rekao: „Postoji pravi ‘ekološki dug’, osobito između globalnog Sjevera i Juga, povezan s komercijalnim neravnotežama s učincima na okoliš i nerazmjernim korištenjem prirodnih resursa od strane određenih zemalja tijekom dugih vremenskih razdoblja.”
Ekološki dug odnosi se na ideju da su bogatije nacije, kroz stoljeća industrijalizacije i eksploatacije resursa, nesrazmjerno koristile prirodne resurse siromašnijih nacija, često ostavljajući za sobom ekološku štetu i manje resursa za njihov vlastiti razvoj. Ekonomski rast globalnog Sjevera izgrađen je na eksploataciji prirodnih resursa iz globalnog Juga, često kroz kolonijalizam, nepoštene trgovinske prakse i štetu za okoliš (npr. krčenje šuma, zagađenje i pretjeranu eksploataciju minerala). Bogatije nacije imaju moralnu obvezu riješiti ovaj dug, ne samo smanjenjem vlastitog utjecaja na okoliš, već i podržavanjem održivog razvoja u globalnom Jugu. Priznavanjem ekološkog duga između globalnog Sjevera i Juga može se krenuti prema pravednijem i održivijem svijetu u kojem se tereti i koristi očuvanja okoliša pravedno dijele.
Novoizabrani predsjednik Donald Trump ne krije svoje stavove o klimatskim promjenama. Tijekom svog prvog predsjedničkog mandata od 2017. do 2021. godine, više je puta izražavao sumnju da su one uzrokovane ljudskim djelovanjem, nazivajući ih „prevarom“. Na predizbornim skupovima uoči drugog mandata nazvao ih je „jednom od najvećih prijevara svih vremena“. Ponekad je sugerirao da je narativ oko klimatskih promjena politički motiviran ili čak manipuliran od strane drugih nacija, posebno optužujući Kinu za navodnu dezinformaciju. Općenito, Trumpov pristup klimatskim promjenama obilježila je skepsa prema ‘mainstream’ znanstvenim istraživanjima i prioritetizacija kratkoročnih ekonomskih interesa nad dugoročnom održivošću okoliša. Klimatske politike Donalda Trumpa predstavljaju značajan odmak od globalnih napora za rješavanje problema klimatskih promjena. Njegovo usmjerenje na fosilna goriva, ukidanje ekoloških propisa i povlačenje iz međunarodnih sporazuma imaju dalekosežne posljedice za okoliš, javno zdravlje i gospodarstvo.
Papa Franjo pokazuje duboko razumijevanje znanosti o klimatskim promjenama. Također razmatra otpor prema znanstvenim dokazima, koje naziva „dokazi za koje više nitko ne može zatvarati oči“. Znanstveni dokazi za klimatsku krizu su snažni, dosljedni i široko prihvaćeni od strane globalne znanstvene zajednice. Podaci dolaze iz više neovisnih izvora, uključujući satelitska opažanja, mjerenja na terenu i povijesne zapise. Kada globalno zagrijavanje dosegne 1,5 stupnjeva, „čemu se približavamo”, toplinski valovi, poplave u nekim područjima, suše i razorne oluje bit će češći i intenzivniji nego proteklih godina. Tim učincima treba dodati zagrijavanje oceana, topljenje polarnih ledenih kapa i porast razine mora, uz dosad nedovoljne odgovore na te izazove. Suočeni smo s „ozbiljnim posljedicama za sve”,ukazivajući na pojavu masovnih migracija ljudi.
Papa Franjo odgovara skeptičnima i onima koji ismijavaju globalno zagrijavanje. „Oni spominju … činjenicu da je planet oduvijek imao razdoblja hlađenja i zagrijavanja”. No, dodaje, „izostavljaju još jedan važan podatak: da ono što sada doživljavamo predstavlja neuobičajeno ubrzanje zagrijavanja”. To ubrzanje sada je vidljivo unutar vremenskog okvira jedne generacije, a ne stoljećima ili tisućljećima.
Postoje prirodni čimbenici koji utječu na globalne temperature, uključujući plinove koje ispuštaju vulkani. No, Papa ističe da ništa osim stakleničkih plinova koje proizvodi čovjek ne objašnjava nedavni, geološki gledano, nagli porast temperature. „Više nije moguće sumnjati u ljudsko – ‘antropogeno’ – porijeklo klimatskih promjena.”
Papa analizira glavni uzrok globalnog zagrijavanja. Prije 19. stoljeća koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi bila je stabilna, ispod „300 čestica na milijun (ppm)“. S industrijskom revolucijom emisije tih plinova značajno su porasle, a u posljednjim godinama ubrzale se velikom brzinom. „Više od 42 posto ukupnih neto emisija od 1850. godine proizvedeno je nakon 1990.” Dok je pisao „Laudato Si’“, kaže papa Franjo, razina stakleničkih plinova dosegnula je 400 ppm. U lipnju 2023. dosegnula je 423 ppm. Kao posljedica toga, „u posljednjih pedeset godina [globalna] temperatura raste neviđenom brzinom većom nego ikad u protekle dvije tisuće godina”.
Iako su mnoge zemlje uložile značajna sredstva u obnovljive izvore energije, emisije stakleničkih plinova i dalje rastu. „Načela koja su [uspješnije konferencije!] proklamirale još uvijek čekaju djelotvoran i fleksibilan način praktične provedbe”, upozorava papa Franjo. Istovremeno, Papa pohvaljuje napore onih na marginama političkog života, uključujući često omalovažavane aktiviste. Ove skupine, „negativno prikazivane kao ‘radikalizirane’, … popunjavaju prostor koji je ostao prazan zbog ravnodušnosti društva u cjelini”, ističe, te dodaje: „Zahtjevi koji dolaze s terena, iz različitih dijelova svijeta, gdje si aktivisti iz vrlo raznolikih zemalja međusobno pomažu i podržavaju, mogu stvoriti pritisak na centre moći … Ponovno naglašavam da, ako građani ne preuzmu nadzor i aktivno ne sudjeluju u nadzoru nad političkom moći – na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini – neće biti moguće zaustaviti štetu nanesenu okolišu.”
Ova riječ jasno ukazuje na važnost građanskog angažmana i solidarnosti u borbi protiv klimatskih promjena. Papa Franjo poziva na aktivno sudjelovanje svih društvenih slojeva, naglašavajući kako bez pritiska odozdo, političke i gospodarske elite neće poduzeti dovoljno hitne i učinkovite mjere. Njegova poruka je snažan podsjetnik da je zaštita okoliša zajednička odgovornost koja zahtijeva zajedničko djelovanje. U rečenici koja budi i najdublje strahove i nade, papa Franjo kaže: „Svaka obitelj treba shvatiti da je budućnost njihove djece u pitanju” (fratellanza.net).