Knjiga grčkog teologa Pantelisa Kalaitzidisa, koja smatra da je pravoslavlje zanemarilo razvoj osloboditeljske političke teologije i otvorilo prostor za političko i zemaljsko kraljevstvo, objavljena je u nakladi Ex librisa iz Rijeke.
Knjiga “Pravoslavlje i politička teologija” proučava odnos između pravoslavlja i političke teologije, pojma koji je ustanovio njemački konzervativac Carl Schmitt, te razloge zašto pravoslavlje, uz malobrojne iznimke, nije razvilo “političku teologiju” u radikalnom i osloboditeljskom smislu. Odnosno, zbog čega se ideja “teološke ili kršćanke ljevice” nije razvila u pravoslavnom okružju kao što je slučaj na Zapadu, najavljuje autor u uvodu knjige od 133 stranice.
Pisac pogovora, šibenski teolog Branko Sekulić, ocjenjuje da je to rukopis na kojem se temelji čitava svjetonazorska koncepcija, usklađena s osloboditeljskom porukom evanđelja kao ključa kršćanskog vjeroispovijedanja.
Tumačeći Kalaitzidisov rad, Sekulić ističe da je teologija oslobođenja, za razliku od katolicizma i protestantizma, u pravoslavnim teološkim raspravama ostala gotovo u potpunosti netaknuta, unatoč njezinoj neizmjernoj važnosti za relevantnost cjelokupnog kršćanskog navještaja u svijetu u kojem živimo.
Prema Sekuliću, jedan od ključnih problema Kalaitzidis vidi u “etnocentriranju” teološkog govora, putem kojeg se nastoji dati nepovrediv, sakrosanktni obris nekim posve svjetovnim društvenim konceptima i uređenjima.
Sekulić koji je doktorirao je na Protestantskom fakultetu Sveučilišta Ludwig-Maximilians u Münchenu, ističe da nacionalna pravoslavlja u tome imaju svoje specifičnosti.
Po njemu, zastranjenje grčkog pravoslavlja primarno počiva na socijalnim problemima iz kojih se potom izrodila sakralizacija etnonacionalnog i etnocentrističkog faktora.
U slučaju zastranjenja srpskog pravoslavlja radi se primarno o sakralizaciji etnonacionalističke i etnocentrističke matrice koja je zatim izrodila mnogu socijalnu problematiku.
Kad je riječ o najbrojnijem, ruskom pravoslavlju, njegovo zastranjenje vidi u imperijalističkom nagonu apsorpcije svih slavenskih pravoslavnih naroda u okrilju ruskog političkog radara kako bi se uspostavilo neko svojevrsno “rusinsko pravoslavno carstvo”, ističe Sekulić.
Kalaitzidis knjigu posvećuje ekumenskom patrijarhu Bartolomeju zbog njegove “gorljive posvećenosti, njegovog djelovanja i javnog obraćanja s ciljem očuvanja okoliša, društvene pravednosti i vjerske snošljivosti” te zbog doprinosa prisutnosti pravoslavlja u suvremenom svijetu.
Kalaitzidis je ravnatelj Akademije za teološka istraživanja u Volosu u Grčkoj i član je izvršnog odbora Europske akademije za religiju. Objavljuje knjige iz područja eshatološke dimenzije kršćanstva, dijaloga pravoslavlja i moderne, vjerskog nacionalizma i drugog.
Pantelis Kalaitzidis je, uz Carmela Dotola, Tinu Beattie i Željka Tanjića, bio jedan od predavača na prvoj Ljetnoj školi teologije u Dubrovniku od 14. do 19. srpnja 2019. na temu “Teologija u pluralnom društvu” (hina.hr; ika; fratellanza.net).